Otkrivanje gospodarskog kriminaliteta veoma je teško, jer je počinjenje kaznenog djela skoro uvijek „uklopljeno“ u redovito i normalno poslovanje

Gospodarski kriminalitet je jedna od najmanje istraženih radnji kod nas, a svjedoci smo koliko nas zaokuplja, bilo da smo učesnici u gospodarskom prometu, bilo da smo obični promatrači koje mediji svakodnevno bombardiraju vijestima o milijunskim prevarama, utajama i slično.

Kao što sam naziv govori, gospodarski kriminalitet usko je vezan za gospodarenje imovinom.

Gospodarenje imovinom, pak, podrazumijeva ostvarenje određenih pravnih poslova u vezi s imovinom, odnosno ostvarivanje promjena vezanih za njezin ekonomski ili pravni status. Znamo da su pojavni oblici imovine novac, stvari i prava. Također nam je poznato da se imovina može stjecati, otuđivati, koristiti, oštećivati, pozajmljivati, opterećivati, ulagati, prikrivati, prisvajati, utajivati itd.

Iz nabrojanih mogućnosti često slijedi i niz radnji kojima se povređuju zakonska pravila koja propisuju dozvoljene načine korištenja (gospodarenja) imovinom. Dakle, smisao  gospodarstva je gospodarenje imovinom  i to u granicama koje je postavio zakonodavac. Gospodarski kriminalitet stoga predstavlja negaciju legalnih gospodarskih tijekova.

Kriminalističke obrade gospodarskog kriminaliteta odnose se na obradu relevantnih okolnosti u poslovanju i financijskim tokovima u raznim dijelovima i područjima gospodarstva. No, otkrivanje nedozvoljenih radnji veoma je teško, jer je počinjenje kaznenog djela skoro uvijek „uklopljeno“ u redovito i normalno poslovanje, a ponašanje počinitelja je na prvi pogled normalno i uobičajeno.

Upravo zbog ovoga, u zemljama kao što je naša, koje nemaju  zapravo nikakvog iskustva s otkrivanjem i procesuiranjem gospodarskog kriminaliteta (o tome tek počinjemo ozbiljno voditi brigu početkom primjene novog Kaznenog zakona, dakle od 1.1.2013.), trebat će još mnogo truda, muke i iskustva da bi se ozbiljnije suprotstavili gospodarskom kriminalitetu.

Ako se ovom neiskustvu doda još i to da su počinitelji kaznenih djela iz gospodarskog kriminaliteta uglavnom imućne osobe, utjecajne u društvu, s dobrim vezama i poznanstvima u politici, a vrlo lako im je dostupna i pomoć dobrih odvjetnika i ljudi na vlasti, onda je sigurno da ćemo u budućnosti još mnogo vremena i truda potrošiti na ovu važnu društvenu pojavu.

Reakcija društva na gospodarski kriminalitet pokazat će koliko smo mi uređeno društvo i imamo li pravnu državu na koju se tako rado svi zaklinjemo.

Jer, mnogo je lakše otkriti i sankcionirati „sitne“ kriminalce, nego one „velike“ i „ugledne“.

Kao dokaz da se naše društvo doista uhvatilo u koštac s ovim velikim problemom nije dovoljno nekoliko spektakularnih uhićenja. Potrebno je najprije cijelo društvo „preodgojiti“, a tek onda norme, koje naš zakonodavac donosi, mogu pasti na plodno tlo. U protivnom, ostat će nam i dalje bolest od koje Hrvatska već dugo boluje - zakoni se donose, ali se ne provode.