Onemogućava se legalizacija zgrade izgrađene na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor. Međutim, legalizacija je ipak moguća ako se otvor zatvori


Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N., br. 86/12, u daljnjem tekstu: Zakon) omogućava ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: legalizacija zgrada) u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te ako je nezakonito izgrađena zgrada izgrađena protivno prostornom planu, a njezina legalizacija nije isključena zbog drugih uvjeta (vidi u daljnjem tekstu). 

Tako se na zgradi izgrađenoj protivno prostornom planu može legalizirati najviše dvije etaže od kojih je druga potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. Ako prostornim planom ili odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, legalizirati se može najviše četiri etaže.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se legalizirati ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: 

– površina izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom 
parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku 
parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine; 

– planirani ili istraženi koridor i površina prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja. Isto važi i za planirane ili istražene koridore i površine komunikacijskih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave;

– površina javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene 
zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom; 

– izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za 
gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za 
nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom; 

– područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je, prema posebnim propisima, zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju; 
– eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju 
nafte, plina ili geotermalnih voda; 

– područje unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja; 

– područje upisano u listu svjetske baštine UNESCO-a; 

– površina javne namjene, pomorsko dobro ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe za upravljanje 
Vodama. Hrvatske vode, potvrdu, odnosno suglasnost izdaju na zahtjev stranke; 

– međa s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu; 

– sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.). 

Prije početka izrade dokumentacije za legalizaciju potrebno je stručno provjeriti mogućnosti legalizacije za svaku pojedinu zgradu. Ukoliko je vaša kuća, na primjer, neupisana i starija od 45 godina, možda je cijela ili dijelom „legalna“ još od prve opće legalizacije provedene  1968. godine.

Preporučam korištenje preglednika Geoportal Državne geodetske uprave, jer omogućuje pretrage i pregled podataka po vrsti i imenu prostorne jedinice, odnosno po katastarskom uredu, ispostavi, katastarskoj općini i čestici. Na taj način je digitalna ortofoto karta iz 2011.g. dostupna na uvid građanima RH, katastarskim uredima i upravnim tijelima koja donose rješenje o izvedenom stanju. Svi zainteresirani mogu vidjeti je li njihova nelegalna zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti, čime će ostvariti preduvjet za legalizaciju - dobivanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade.