Veliko renoviranje Yankee Stadiuma u New Yorku (50 godina nakon njegove izgradnje) i ne bi bila naročito zanimljiva informacija, da ova rekonstrukcija nije rezultirala s nekoliko tisuća sjedećih mjesta manje. Mislite zbog udobnosti gledalaca? Zapravo, isključivi razlog leži u proširenju sjedalica. Ono što je prije 50 godina odgovaralo, sada je postalo preusko. Populacija se proširila. Stari stolci djeluju kao da su namijenjeni današnjoj djeci. Prema dostupnim saznanjima, naši preci bili su mršavi, barem prema današnjim mjerilima. Jeli su većinom biljnu hranu. Bez mlijeka. Povremeno su lovili divljač. A DIVLJAČ SADRŽI OTPRILIKE TREĆINU KALORIJA I SVEGA SEDMINU MASTI U ODNOSU NA GOVEDINU. Kako je život postajao sve udobniji i nezdraviji, tako je rastao i sadržaj masnoća u hrani. KRAVA, PRASAC I KOKOŠ POSTALI SU POJAM. U zadnjih 100 godina potrošnja govedine porasla je za 44%, piletine za 344%, a sira za 440%. Biljna hrana degradirana je na takav nivo da GLAVNINU POJEDENOG ČINE POMFRIT I SLIČNE NAMIRNICE PREPUNE MASNOĆE Istovremeno, infarkti, moždani udari i mnogobrojni oblici raka doživljavaju snažnu ekspanziju. Sumnjam da se radi o slučajnosti. Mehanizam taloženja viška masnoća ima svoj uhodani tijek. Pretvaranje u tjelesnu mast odvija se uz pomoć enzima lipoproteina, koji odvodi mast u stalne masne stanice, prisutne od rođenja. Što više ih ima, to lakše će se napuniti. Istina, to je genetički determinirano, ali već sam rekao da ključnu ulogu imaju DODATNE STALNE MASNE STANICE, STVORENE U MLADOSTI. Tu je već svatko sam kovač svoje sudbine i tu se stvara svojevrsna naklonost debljanju. Naravno, višak ugljikohidrata može također biti pretvoren u masne naslage, ali METABOLIČKI PROCES DALEKO JE KOMPLICIRANIJI. Dakle, na mesu i mlijeku vrlo lako se udebljati, a na žitaricama i povrću ne. Kakva smola! Ali… zar nas nisu učili da su sve kalorije jednake? Kao prvo, mast sadrži 9 kalorija po gramu, a ugljikohidrati 4. Višak kalorija pretvara se u naslage sala, po principu 8.000 kalorija = 1 kg sala. Znači, GUSTOĆA KALORIJA KOD MASNE HRANE JE VELIKA, tako da je lako prijeći mjeru. Cjelovite žitarice i mnoge vrste povrća vrlo su siromašni kalorijama, manje od jedne po gramu. Možete jesti i jesti, a nećete prijeći limite. Pojest ćete puno, bit ćete siti, ali ne i debeli. Pod kvalitetnim ugljikohidratima ne smatraju se bijeli šećer i šećerni proizvodi. Ovakve prazne kalorije (bez vrijednosti) itekako su opasne, pogotovo što obično dolaze u kombinaciji s puno masti. Proteini također sadrže 4 kalorije po gramu. Nije uobičajno da biljni proteini pogoršavaju gojaznost, dok su ONI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA U PRAVILU PRAĆENI NAJGORIM VRSTAMA MASTI. Svakako loša kombinacija. Slijedeće činjenice imaju još veću važnost. Dakle, prevođenje 100 kalorija viška porijeklom od masnoća u tjelesno salo zahtjeva 3 kalorije. To znači da 97 kalorija završava u masnim naslagama. Kod ugljikohidrata isti proces odnosi čak 25 kalorija (pa za salo ostaje 75). Prema tome, sasvim je normalno da će se manje udebljati onaj koji pojede više kalorija od voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u odnosu na onog koji pojede manje kalorija, ali većinom u obliku mesa, mlijeka, grickalica i sličnih masnih proizvoda. Kako lijepo, jedeš više, a ništa se ne "lovi". Ima još nešto! Povećanim unosom ugljikohidrata, ubrzavaju se metabolički procesi, slično kao kod sportaša. Odnosno, SAGORIJEVANJE KALORIJA ODVIJA SE BRŽE CIJELOG DANA, ČAK I PO NOĆI. Za problem gojaznosti uopće nije bitna vrsta masnoće koju konzumirate. Uskladištenje bilo koje vrste odvija se po istim opisanim principima, PRILIČNO LAKO. Istina je da su mononezasićene i polinezasićene masnoće bolje od zasićenih, ali o prednostima treba razmišljati samo ako je ukupan unos masti vrlo mali. Slijedeći put: Masti i geni