09.09.2019.

Zaposleni i pravo na njegu oboljelog djeteta

Piše: prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur
dipl. iur., znanstveni savjetnik

Pravo na bolovanje radi njege djeteta uređuje Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

 

          U propisima radno pravnog i socijalno pravnog sadržaja nalaze se odredbe o posebnim pravima zaposlenog i samozaposlenog roditelja po osnovi njege djeteta. Uvjet je da se radi o roditelju u sustavu obveznog zdravstvenog roditelja. Radi se o: pravu na bolovanje radi njege djeteta; pravu na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopustu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Najbitniji propisi koji to pitanje i odnose uređuju su: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju „N.N“80/13 i 137/13 i Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama „N.N“ 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17.

          Pravo na bolovanje radi njege djeteta uređuje Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja „N.N“ 94/14, 51/14, 11/15, 17/15, 123/16 i 129/17. Po tim propisima osiguranik HZZO, koji ostvaruje pravo na privremenu nesposobnost za rad (bolovanje) ima pravo i na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe-djeteta, do navršene sedme godine života u trajanju najviše 60 dana za svaku utvrđenu bolest, a za dijete od sedam do 18 godina najviše do 40 dana. Izuzetno, ako taj period nije dovoljan za dijete do 18 godine života, liječničko povjerenstvo HZZO-a može taj period povećati.

          Dijete je: vlastito dijete, posvojeno dijete, pastorče te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Drugi roditelj treba biti zaposlen ili ako zbog psihofizičkog stanja nije sposoban njegovati bolesno dijete.

          Najveći iznos naknade plaće za njegovanje djeteta do tri godine iznosi 4.257,28kn a isplaćuje je poslodavac na teret HZZO. Osnovicu čini prosječni iznos plaće u posljednjih šest mjeseci. Prethodni staž je 9 mjeseci neprekidno, a s prekidima 12 mjeseci.

          Nakon što iskoristi roditeljski dopust, jedan od roditelja (zaposlenih ili samozaposlenih), a osiguranika HZZO, može ostvariti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta ako mu je potrebna pojačana briga i njega, zbog njegovog zdravlja i razvoja. Radi se o polovici radnog vremena. Jedan od roditelja podnosi zahtjev HZZO-a i provodi se vještačenje nad djetetom. Pravo može koristiti samo jedan od roditelja (zaposlen ili samozaposlen). Ne može ostvariti to pravo roditelj koji radi pola radnog vremena ili manje odnosno u skraćenom radnom vremenu naknada za puno radno vrijeme je 2.328,20 kn na teret državnog proračuna.

          Nakon isteka prava na rodiljni ili roditeljski dopust jedan od roditelja (zaposlenih ili samozaposlenih) ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zakon propisuje i visinu naknade plaće za vrijeme korištenja toga prava.

          Prava se ne mogu koristiti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ako drugi roditelj za to dijete ima status roditelja njegovatelja po propisima socijalne skrbi suprotno se vještači.

          Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju za vrijeme korištenja navedenih prava, naknada plaće odnosno novčana naknada ne može iznositi manje od 70% proračunske osnovice (osnovica je 3.326,00 kn).

          U odlučivanju se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. U prvom stupnju o zahtjevu odlučuje regionalni ured HZZO nadležan po stalnom boravku, a drugostupanjsko rješenje donosi direkcija HZZO-a.    

Podijeli