Air-condition, klima, rashlađivači, zovite ih kako god želite, pravi su hit ovih dana. Jer, ne samo da je ljeto, a Boga mi i tropske vrućine u tijeku, već je nastao i pravi stampedo za klimama. Znam to jako dobro, jer se ispod zgrade u kojoj stanujem smjestila prodavaonica tih sprava i već je tjednima poprilična gužva. Kako smo mi kao nacija skloni ekstremima, tako i većina nas kada se domogne klime, odmah ju navije na maksimum. Pa tako vani +40°C, a unutra oko 15°C. Onda se iz petnih žila čudimo ljetnim virozama, začepljenjima sinusa, glavoboljama i svemu ostalom što prati tako velike temperaturne razlike. Posebno su na udaru ljudi koji rade, žive i voze se u klimatiziranim prostorima. To znači da oni tijekom samo jednog dana svom tijelu prirede i više od dvadeset ekstremnih temperaturnih šokova. To tek rijetki mogu podnijeti bez posljedica. Ostavimo li po strani ljude koji već pate od kroničnih oboljenja poput angine pectoris, drugih stanja na srcu, arterioskleroze, proširenih vena, visokog krvnog tlaka i sličnog, koji već jako dobro znaju da si ne smiju priređivati takve ekstreme, jer to za njih može biti i fatalno, mi ostali se ponašamo kao da ćemo živjeti vječno i kao da nam ništa ne može naškoditi. Ali može. I to nešto tako obično kao klima. Za razliku od nekih prijašnjih godina, u posljednjih nekoliko sve je više bolnih stanja na kralježnici i zglobovima koji se javljaju upravo ljeti. Do nedavno me je to čudilo, jer trend je znao biti upravo obrnut. No, većina tih ljudi ima jednu zajedničku crtu- više puta dnevno izlaze i ulaze u klimatizirani prostor. E sad, kako je naše tijelo prilagođeno za polagane promjene okline i okolne temperature, te je eventualno sposobno izdržati nekoliko šokova po danu, često se dogodi da se pojavi jedan šok previše. Zatim mišići koji okružuju našu kralježnicu na to reagiraju grčenjem ili spazmom kao obrambenom reakcijom, te na kraju taj spazam ako dovoljno dugo traje dovede i do bolova. Ne moram niti spomenuti da su u mnogo većem riziku oni naši sugrađani koji već pate od kroničnih ili povremenih bolova u vlastitoj kičmi. Zglobovi, s druge strane, mogu doista podnjeti svašta, no samo oni zdravi. Oni drugi, pak, već načeti kakvom atrozom, artritisom ili nečim sličnim, neće vam biti zahvalni budete li ih u ove ljetne dane naglo grijali, pa zatim opet naglo hladili. Sva je prilika da će vas oni sami podsjetiti da to ne činite. Spriječiti sve te neugodne posljedice klimatiziranih prostora uistinu nije teško. Cijela se priča svodi na savjet da temperatru u klimatiziranom prostoru držite za oko 5-6°C manjom od vanjske. Ta je razlika obično dovoljna da osjetimo olakšanje i odmor od žege koja vlada ljeti na ovim prostorima, a da u isto vrijeme izbjegnemo neugodan šok za cijelo tijelo ili pojedine njegove dijelove. U koliko to nije dovoljno, dobro je postupno dalje pothlađivati prostor u kojem živite ili radite, ali tek kada ste u njega ušli. Tako polagani pad temperature okoline neće potaknuti tijelo na negativnu reakciju. Moram ovdje podsjetiti da na subjektivni osjećaj topline utječe i vlažnost zraka u okolini. Kako svi klimatizacijski sustavi djeluju ne samo kao rashlađivači, već i kao odvlaživači zraka, osjećaj osvježenja biti će mnogo veći no sama preporučena temperaturna razlika od 5-6 stupnjeva.