Može li se biti zaposlen na puno radno vrijeme u Njemačkoj, a u Hrvatskoj i dalje imati otvoren obrt? Obrt je tako kocipiran da se sve može obavljati online. Državljanka sam RH, s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj. No, zbog posla u Njemačkoj, boravište bih prijavila tamo.
U suvlasništvu sam s osobom čiji sam jedini nasljednik. Nasljedstvo neću prihvatiti zbog dugova. Kako mogu otkupiti taj dio (nakon neprihvaćanja) i od koga odnosno na koji način doći do dijela koji bi pripadao isključivo meni?
Imam pravo na osobnog asistenta na 8 sati, što je odobreno od strane Ministarstva, a moja invalidnost iznosi 80%. Mogu li prijaviti sina na radno mjesto asistenta ili na radno mjesto kućne pomoćnice?
Moj izvanbračni partner i ja kupili smo nekretninu. Nekretnina je upisana na njegovo ime, zajedno sudjelujemo u adaptaciji. On ima dvoje djece iz prvog braka, a ja jedno. Nemamo zajedničku djecu. Želim se upisati kao suvlasnik nekretnine da bih zaštitila pravo svoga djeteta na nasljeđivanje u slučaju moje smrti ili smrti mog nevjenčanog supruga. Koja je procedura i je li to sigurnije od samog prava izvanbračnog druga bez upisa u suvlasništvo? Kako se dijeli imovina u slučaju kada nemamo zajedničku djecu već djecu iz bivših brakova?
Koji je rok isplate štete osiguranja od dana podnošenja zahtjeva? Konkretno za štetu nastalu na kući od nevremena (tuča).
Zaposlena sam kao rukovoditelj ekonomske službe u bolnici kojoj je osnivač županija. Mogu li otvoriti d.o.o. knjigovodstveni servis?
Moja mirovina je neoporeziva (manja od 560 €), a supruga plaća porez na mirovinu. Možemo li podnijeti zajedničku prijavu poreza da nam se vrati dio poreza?
Tko može otvoriti dječju igraonicu/rođendaonicu ako se otvara pod NKD brojem 93.29 ‐ ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti? Koji stupanj obrazovanja je potreban i koja struka? Može li osoba koja je magistrirala na ekonomskom fakultetu?
Prije dosta vremena kupili smo kuću u Zagrebu s dva stana koja je bila glasila na mog pokojnog oca. U jednom stanu je živjela obitelj kojoj sam ja nakon izvjesnog vremena dao novac za taj stan da bi se odselili u drugi adekvatan stan. Tada su moj otac i majka bili vlasnici cijele kuće. Nakon smrti mojih roditelja, (prvo je umrla mama, a poslije tata, koji se u međuvremenu ponovno oženio) kuća je ostavinskom raspravom podijeljena na tri dijela – između maćehe, brata i mene. Imam li nekakva prava na dodatni dio s obzirom da sam otplatio stan u kući?
Sestra i ja naslijedile smo zemljište od oca poslije njegove smrti 1998. godine. Bratu sam darovala svoju polovinu. Brat to nije uknjižio, a sestra je zahtijevala diobni ugovor koji smo zavele u zemljišnim knjigama. S obzirom da se promijenio broj z. k. uloška broj k. č. kao i broj posjedovnog lista, može li brat može realizirati darovni ugovor?
