Vlasnica sam kuće već 40 godina. Kuću je moj suprug naslijedio od svojih roditelja te je darovnim ugovorom prenio vlasništvo na mene zbog adaptacije i održavanja kuće, jer sam bila kreditno sposobna, a on nezaposlen. Nemamo zajedničke djece, ali moj suprug ima sina iz prethodnog braka pa me zanima može li mi, u slučaju suprugove smrti, njegov sin uzeti kuću ili dio kuće?
U kojem se roku nakon smrti majke mora provesti ostavinska rasprava? Radi se o nasljeđivanju dijela kuće od strane nužnih nasljednika, što meni kao većinskom vlasniku predstavlja problem u slučaju prodaje nekretnine.
Majka je umrla 2018. godine, nakon oca, i svoju polovicu nasljedstva darovala je samo jednom djetetu protivno volji ostalih. No kako se u tu nasljednu nekretninu do sada nije diralo, a sada to dijete, koje živi samo i nema obitelj, a uz to je alkoholičar i svaki novčić potroši na alkohol, zahtijeva prodaju nekretnine kako bi se domogao novca. Inače smo svi brinuli o njemu da nije gladan i da ima krov nad glavom. No ova njegova odluka, ako bi ju proveo putem suda, kako kaže, otežava nam sve, pa i brigu o njemu u budućnosti bez novca i krova nad glavom. Kakva su prava nas ostale djece na majčin dio? I što ako nismo odmah reagirali – jesmo li zakasnili i propustili rok da bismo imali pravo na svoj nužni dio i od majke?
Može li jedan od nasljednika (brat pokojnika) bez suglasnosti ostalih izvršiti ulazak u stan i riješavati se stvari (u smislu čišćenja i premetačine), s obzirom da je iza pokojnika ostala nepoznata količina zlata, a najvjerojatnije i novca. Stan je u najmu.Tko nalaže pečačenje stana i kad? Hoće li brat pokojnika snositi nekakve posljedice ukoliko ga rodbina ne prijavi?
Pročitala sam na internetu razliku između neprihvaćanja i odricanja od nasljedstva. Kakav tretman ima osoba koja prima inkluzivni dodatak, kakve posljedice ima kod nasljeđivanja, neprihvaćanja ili odricanja? Gubi li prihvaćanjem nasljedstva inkluzivni dodatak ukoliko je naslijeđena imovina dovoljna za život? Gubi li odricanjem ili neprihvaćanjem pravo jer si je prihvaćanjem mogla osigurati sredstva za život?
U slučaju smrti ostavitelja, a s kojim bračni drug nema djece, nasljeđuje li bračni drug ostavinu koju je ostavitelj stekao prije sklapanja braka? U kojem su odnosu s bračnim drugom nasljednici iz drugoga reda, na primjer, sestrična, nećak? U Zakonu o nasljeđivanju ovakvi slučajevi nisu precizirani.
Moj pokojni suprug, s kojim nisam imala zajedničku imovinu niti djecu, ostavio je oporuku kojom svoju imovinu ostavlja bratiću, osim ako ne bude imao direktnih nasljednika. Oporuka je napisana prije našeg braka i nisam znala za nju. Od obitelji ima samo brata. Imam li ja pravo na nužni dio?
Udana sam, imam odraslog sina. Imam dva brata – jedan je oženjen i nema djece, a drugi nije oženjen. Majka nam je umrlaprije 26 godina.Nakon njene smrti ja sam se odrekla svog dijela u korist braće, s tim da meni ni jedan ni drugi brat nisu dali ništa. Prije smo se čuli često, posjećivali se, išla sam ja kod njih, oni dolazili kod mene, sad zadnje vrijeme, možda oko 4 godine, uopće me ne zovu i ne pitaju kako sam. Kad dođem u posjetu kod njih osjećam se da nisam dobrodošla. Sad mi je žao što sam im prepustila svoj dio, sad me duša boli i to jako jer su nepravedni.Ima li moj sin nakonnjihove smrti pravo na nasljedstvo s obzirom da bi po zakonu trebao i biti on nasljednik?
Kako se rješava nasljeđivanje nakon smrti oporučitelja ako se ne mogu pronaći svi nasljednici? Štiti li oporuka osobu kojoj je imovina ostavljena oporukom ili i ostali imaju pravo na nužni dio iako su u odsutnosti i nije poznato gdje im je prebivalište?
Bivši supružnici vlasnici su po pola stana. Što će se dogoditi ako jedan od bivših supružnika umre, a nema nasljednika? Što se tada događa s tim stanom u pogledu vlasništva i koja prava ima drugi suvlasnik?
