Nekretnine i pravo

Koja je procedura nakon što je sud odlučio da kuća ide na javnu dražbu, nakon što se suvlasnici nisu uspjeli dogovoriti u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice? Mora li netko od suvlasnika „pokrenuti“ javnu dražbu? Kako ide nadmetanje? Dobila sam informaciju da obavezno moraju biti tri kruga javne dražbe i da se kapara ne vraća onima koji nisu izlicitirali kuću. Ta informacija mi djeluje nevjerojatno, pa molim pojašnjenje ili savjet kome se obratiti.

Kod ostavinske rasprave (drugi nasljedni red) platila sam porez na nasljedstvo. Naknadno sam ustanovila da za jedan zemljišnoknjižni uložak stoji da je u suvlasništvu s drugim zemljišnoknjižnim uloškom. Iste katastarske čestice upisane su u jednom i drugom zemljišnoknjižnom ulošku, ali svaki ima druge vlasnike. Kako je to moguće i kako to riješiti? Navodno to nije prvi slučaj i datira još prije gotovo 200 godina.

Mogu li poništiti darovni ugovor za kuću na moje sinove? Razlog je taj što oni ne žele ulagati, a ja želim uložiti veći iznos novca kako bih tamo živjela u mirovini. Napominjem da su oni s tim suglasni i da smo u vrlo dobrim odnosima. Jednostavno smatram da je bolje ulagati ako je kuća ponovno u mom vlasništvu.

Može li referent stambenog upravitelja koji vodi zgradu biti prinudni predstavnik suvlasnika na istoj zgradi?

Kao vlasnici garaža u stambenim zgradama kojima upravlja Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., materijalno smo oštećeni jer nam se vlasništvo vodi kao vanknjižno. Ne možemo se upisati u zemljišne knjige kao vlasnici jer upravitelj zgrade nije zatražio upis zemljišta i zgrade u zemljišne knjige i etažirao zgrade. Time se prilikom prodaje garaže gubi ogroman novac jer ne možemo postići stvarnu tržišnu vrijednost garaža koje se nalaze u prizemljima zgrada. Ni predstavnik stanara nije podnio zahtjev za pokretanje postupka upisa i etažiranja zgrade. A upravitelja zgrade i predstavnika stanara plaćamo za njihov nerad iz pričuve. Dakle, dva puta smo materijalno oštećeni. Možete li nam dati savjet kojom procedurom da ih natjeramo da svoj posao odrade?

Moj otac ima kuću koju mu je darovala Državna agencija prije 5 godina uz klauzulu da ju 10 godina ne može prodati, otuđiti ili iznajmiti. Star je i ja skrbim o njemu i on bi mi je želio darovati. Na koji način može to napraviti? Postoji li zakonska prepreka za to?

Sklopila sam ugovor s dva brata na svojoj okućnici od 348 m² za izgradnju tri stana i tri parkirna mjesta u sklopu dvorišta. Također sam tražila i dio zelene površine na koju bih trebala postaviti jednu ostavu od 10 m². Moram li platiti parkirno mjesto po njima od 11.000 eura ili ga imam pravo dobiti besplatno s obzirom da je u pitanju moja nekretnina? Radi se o prvoj S zoni.

Živim u zgradi s tri stana. U stanu u prizemlju živi stanar već 65 godina. Navedeni stan koristi u cijelosti te sudjeluje u radovima i održavanju zgrade. Prilikom otkupa stanova, Grad Rijeka kao vlasnik polovice tog stana prodao mu je tu polovicu. U drugoj polovici stana evidentirana je privatna osoba, za koju je navedeno samo ime i prezime te godina rođenja (1910.), a koja je odselila u Italiju. U posljednjih 35 godina Hrvatske i 40 godina bivše Jugoslavije nitko se nikad nije pojavio. Ima li susjed pravo putem suda i dosjelosti zatražiti vlasništvo i nad tom drugom polovinom stana? Zbog tog vlasništva nepoznate osobe ne možemo etažirati zgradu.

U podrumu je građevinskom dozvolom predviđen prozor te je i ucrtan u glavnom projektu, ali tijekom gradnje je zatrpan i nije izveden. Što mi je potrebno ako ga želim naknadno otvoriti? Trebam li tražiti suglasnost ostalih suvlasnika kuće i prijaviti početak radova?