Predstavnik sam neprofitne udruge koja se bavi isključivo alternativnim kulturnim djelatnostima. Godine 1988. Zagrebački performeri su dobili od društvene organizacije Žitokombinat u Zagrebu na korištenje prostore u sklopu tvornice Paromlin. Stjecajem okolnosti Zagrebački performeri su prenijeli prava korištenja prostora u navedenoj tvornici na našu udrugu 2003. godine. Možemo li mi kao neprofitna udruga koja ne stječe dobitak svojim radom već radi isključivo za opće korisne svrhe u društvu pokrenuti institut dosjelosti da bi ostali u tim prostorima jer smo pošten i neometan posjednik prostora?

Koliko iznose troškovi sudskog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini putem javne dražbe?

Htjela sam vratiti ostatak duga, ali mi je rečeno da mi ni to ne pomaže, nego tek kad bivši suprug zatraži brisanje, što on odužuje, jer mu je to u interesu. Osim mog dijela kuće, duguje mi i alimentaciju, za koju postoji ovrha. Postoji li mogućnost da uz pomoć zakona zatražim brisanje ako on to ne uradi?

Jedan sam od 7 suvlasnika kuće i oranice i jedini se brinem o tome. Tri suvlasnika su umrla, jedan čak prije 30 godina, a nitko od njegovih nasljednika (oni žive u Australiji) se nije očitovo po tom pitanju. Imam li pravo na upis suvlasništva na njihov dio budući da se o kući i oranici brinem 30 godina otkad je umro prvi suvlasnik?

Kakva prava ima suvlasnik koji ne želi prodavati i ne slaže se s odlukom da nekretnina ide na dražbu jer dioba nije bila moguća?

Na mojoj nekretnini temeljem diobnog ugovora iz 1971. godine uknjiženo je pravo korištenja vode u korist dviju susjednih parcela uz obavezu održavanja cisterne.To pravo nisu nikad niti koristili niti održavali cisternu. Kasnije 1985. godine zaseok je dobio vodovod i sada nema niti potrebe za korištenjem cisterne koja je u međuvremenu postala derutna i neupotrebljiva. Međutim, još uvijek postoji uknjižba prava. Napominjem da odnosi sa susjedima nisu sjajni. Što bih mogla učiniti da se uknjižba izbriše?

Stric mi je darovao zemljište i kuću (kuća je na tom zemljištu). S obzirom da na to plaćam porez, trebam li u darovnom ugovoru navesti da je kuća ruševna (nije useljiva, nema kupaonicu, samo par soba). Jer kada se navede kvadratura zemljišta i kuće, moglo bi se zaključiti da ima veliku vrijednost, ali u stvarnosti nema. Uzima li se u obzir vrijednost navedena u ugovoru ili u poreznoj to određuju sami?

Kako mogu saznati tko je nasljednik neke nekretnine? Kupili bismo stan u zgradi, no vlasnica koja je umrla nije se nikad udavala te nije imala djecu. Nagađa se da ima nećake koji su naslijedili stan. Postoji li neki način kako se može doći do njihovih podataka (ako se još nisu upisali na nekretninu kao vlasnici)?

Koji je postupak potrebno pokrenuti u situaciji kada u z.k. ulošku s 102 čestice i 40 vlasnika s različitim udjelima želim izdvojiti svoj dio? Mnogi suvlasnici su pokojni i nepoznati su mi njihovi nasljednici. Ostaju li njihovi udjeli neriješeni ili mogu preći u moje vlasništvo?

Supruga i ja bismo tražili sporazumnu rastavu braka, a imovinu bi podijelili tako da ženi prepustim moj dio stana, a ona bi meni svoju 1/4 u drugoj nekretnini koju dijelimo na pola s mojim bratom (gdje i ja imam 1/4). Nije nam važno precizno financijski da dokazujemo vrijednosti, suglasni smo s udjelima. Trebamo li suglasnost mog brata?