Nekretnine i pravo

Živim u zgradi s tri stana. U stanu u prizemlju živi stanar već 65 godina. Navedeni stan koristi u cijelosti te sudjeluje u radovima i održavanju zgrade. Prilikom otkupa stanova, Grad Rijeka kao vlasnik polovice tog stana prodao mu je tu polovicu. U drugoj polovici stana evidentirana je privatna osoba, za koju je navedeno samo ime i prezime te godina rođenja (1910.), a koja je odselila u Italiju. U posljednjih 35 godina Hrvatske i 40 godina bivše Jugoslavije nitko se nikad nije pojavio. Ima li susjed pravo putem suda i dosjelosti zatražiti vlasništvo i nad tom drugom polovinom stana? Zbog tog vlasništva nepoznate osobe ne možemo etažirati zgradu.

U podrumu je građevinskom dozvolom predviđen prozor te je i ucrtan u glavnom projektu, ali tijekom gradnje je zatrpan i nije izveden. Što mi je potrebno ako ga želim naknadno otvoriti? Trebam li tražiti suglasnost ostalih suvlasnika kuće i prijaviti početak radova?

Postavili smo dvorišna vrata na ulazu u dvorište u kojem smo suvlasnici. Naš dio suvlasništva je većinski, a mi jedini stvarno živimo u tom dvorištu. Preko njega susjedi, koji nisu suvlasnici, imaju pravo prolaza do svoje zgrade. Tvrde da smo ih ometali u posjedu jer su vrata bila zatvorena (nikada zaključana) te su nas tužili. Sud je presudio u njihovu korist i naložio uklanjanje dvorišnih vrata. Vrata smo postavili isključivo zbog sigurnosti djece i zaštite imovine. Nikada nismo branili prolaz, niti to planiramo. Postoji li pravni način da zadržimo vrata, a da ne kršimo njihovo pravo?

Zaštićeni sam najmoprimac. Nakon potresa prije 5 godina morali smo kupiti novi kondenzacijski bojler, jer se dimnjak urušio. Najmodavac je tada platio bojler. Svake godine redovito servisiram bojler, a zadnji servis pred zimu koštao je 80 eura. Je li najmodavac dužan platiti servis bojlera? Kćer i ja čekamo preseljenje u državni stan.

Nakon smrti roditelja i ostavinske rasprave saznali smo da se čestica na kojoj je stara obiteljska kuća (izgrađena oko 1900. g.) vodi kao vrt. Što poduzeti da bi na toj čestici bila označena kuća? Na avionskoj snimci iz 1960. kuća je vidljiva, kao i danas, nije obnavljana, ostala je ista. Za kuću koja se nalazi u kršu, s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, toliko smo sentimentalno vezani da i dalje plaćamo paušal za mjerno mjesto HEP-u.

Imam pitanje u vezi komunalnog objekta tj. groblja. Između moje okućnice i groblja bila je privatna njiva od koje smo bili ograđeni ogradom. U međuvremenu se groblje proširilo, tj. otkupilo tu česticu i sada graniči s privatnim parcelama. Naša ograda je propala. Je li naša dužnost da se ponovo ograđujemo od komunalnog objekta ili su oni dužni ograditi se od nas? Nije baš ugodno gledati u groblje cijeli dan.

Godine 2018. dobio sam kuću od APN-a u Antunovcu kod Požege, u sklopu programa posebne državne skrbi. Zabilježba na nekretnini traje deset godina, a istječe 2028. Moram li platiti brisanje te zabilježbe kada za to dođe vrijeme?

Na kojoj udaljenosti od ruba lateralnog kanala mogu graditi dvorišnu ogradu, s obzirom na to da je rub kanala udaljen samo 0,5 metara od mog građevinskog zemljišta?

Prije nekoliko dana općina je ukinula status javnog dobra cesti, iako se svakodnevno koristi kao jedini prilaz našim kućama. Općina nije osigurala drugi pristup, a načelnica već dogovara otuđenje dijela te ceste privatniku, uz predani elaborat katastru kojim traži cijepanje zemljišta. Novi elaborat predviđa pješačku stazu širine 150 cm do naših kuća. Što možemo učiniti da spriječimo ovakvo protuzakonito djelovanje? Više ne možemo autom do svojih objekata.