Alergija na hranu nije rijetka i smatra se da je oko jedna trećina bolesnika koji pate od različitih oblika preosjetljivosti alergična na neku od namirnica. Bol u trbuhu, otežano (asmatično) disanje, glavobolja te osip po tijelu ili licu tipični su znakovi alergijske reakcije na hranu. Rijeđe, reakcije preosjetljivosti manifestiraju se kao crvenilo kože sa svrbežom ili kao mučnina i proljev dok su ozbiljne alergijske komplikacije kao otok grla ili šok relativno rijetke. Neke su namirnice češće uzrok alergijskih reakcija od ostalih. U toj skupini su mlijeko i mliječni proizvodi, plava riba i tzv. «plodovi mora», jaja te neko voće (jagode, posebice šumske, borovnice, ribizli i sl.). Iako se alergija na hranu može pojaviti u svim dobnim skupinama najčešće ju vidimo u mlađim dobnim skupinama, odnosno u dječjoj dobi ili u pubertetu. Obzirom na relativno veliku učestalost alergija na određene namirnice pri svakoj pojavi ranije nabrojenih znakova (simptoma) neophodno je isključiti i potencijalnu alergiju na hranu. Prvi obavezni korak je učiniti tzv. «listu sumljivih namirnica» koje treba u potpunosti isključiti iz prehrane tijekom dva tjedna. Nakon dva tjedna postepeno se ponovno unose «sumljive namirnice» do pojave simptoma i na taj se način otkrije namirnica na koju je osoba alergična. Ukoliko se ovakvim testom jasno ne ustanovi uzrok alergije neophodno je izvršiti kožne testove na različite, najčešće uzroke reakcija preosjetljivosti. Liječenje alergije na hranu prvenstveno se sastoji u izbjegavanju odgovarajućih namirnica što, nažalost, nije uvijek jednostavno (npr. u slučajevima alergije na mlijeko u novorođenačkoj ili dječjoj dobi). U tim slučajevima neohodno je pod kontrolom liječnika započeti s dijetetskim programom uz primjenu zamjenskih, tvornički posebno pripremljenih preparata za dohranu.