Alkohol i debljanje

Znate li da čaša vina ima kalorija koliko i komad tor­te? Jeste li čuli za pivske tr­buhe? Usuđujete li se sum­njati da alkohol deblja? Pre­ma jednom dugotrajnom is­traživanju, od 9.000 žena iz Bos­tona, na kraju raz­doblja najmršavije su bile one koje su konzumirale najviše alkohola. Prema drugom istraživa­nju, dodavanje 2 čaše vina u dnevni raspored (tijekom 3 mjeseca) nije utjecalo na po­rast kilaže. Ona je ostala ista. Neki su posumnjali da alkohol možda, na neki na­čin, guši apetit. Pogrešno. 

Pokazalo se da alkohol, za­pravo, stimulira apetit. Onda su analizirali stimulira li alkohol sagorijevanje masti i tako sprečava debljanje. Upravo suprotno, reducira oksidaciju lipida. Kako onda da visoki alkoholni kalorijski unos nema utjecaja na debljanje?

Činjenica je da čaša vina sadrži oko 85 kalorija, čaša pive 43, a čašica rakije oko 230. Dosta. Tri grama  uglji­kohidrata u čaši vina, a četiri u čaši pive. Bjelančevina i mas­ti nema. Odakle onda silne kalorije?

Dobro je podsjetiti se ka­ko se uopće mjeri kalorijska vrijednost hrane. Izgaranje do razine pepela i mjerenje količine oslobođene topline. Kada ta toplina podigne tem­peraturu 1 kilograma vode za 1 stupanj, onda govorimo o jednoj kaloriji. Dakle, nije čud­no da alkohol ima mnogo kalorija. (Današnja biogoriva bazirana su na alkoholu.) Većina smatra da kalorije predstavljaju svojevrsni ener­getski paket, ugrađen u hra­nu. Ali, broj kalorija i energetska iskoristivost su dva pot­puno različita pojma. Re­cimo, orasi vas asociraju na debljanje, zar ne? (Prepuni su masti.) Ali, ako je vaš dnevni kalorijski unos stalno isti, najmanje ćete se udeb­ljati ako je udio oraha i dru­gih orašastih plodova naj­veći. Nemojte biti suviše iz­nenađeni, jer slijedi još.

Većina dijeta za mršav­lje­nje u znatnoj mjeri reducira masti. Strah od masti i pri­padajućeg debljanja zara­zio je cijeli svijet. Na tome je ba­zirana cijela industrija ne­masnih proizvoda, koji na­vodno pogoduju mršavlje­nje. A u stvarnosti? Uspore­dili su dijetni režim s mnogo ugljikohidrata i manje od 30% masti s onim gdje više od 50% kalorija potječe od masti (isti broj kalorija u oba režima). Daleko veći gubitak kilaže bio je kod „masnog“ režima. Kada govorimo o ut­jecaju na tjelesnu težinu, očito je da sve kalorije nisu jednake. Može li se reći da energija nekih namirnica ima nisku biološku vrijednost? O tome više sljedeći put.