Činjenica je da čaša vina sadrži oko 85 kalorija, čaša pive 43, a čašica rakije oko 230. Dosta. Tri grama ugljikohidrata u čaši vina, a četiri u čaši pive. Bjelančevina i masti nema. Odakle onda silne kalorije?
Znate li da čaša vina ima kalorija koliko i komad torte? Jeste li čuli za pivske trbuhe? Usuđujete li se sumnjati da alkohol deblja? Prema jednom dugotrajnom istraživanju, od 9.000 žena iz Bostona, na kraju razdoblja najmršavije su bile one koje su konzumirale najviše alkohola. Prema drugom istraživanju, dodavanje 2 čaše vina u dnevni raspored (tijekom 3 mjeseca) nije utjecalo na porast kilaže. Ona je ostala ista. Neki su posumnjali da alkohol možda, na neki način, guši apetit. Pogrešno.
Pokazalo se da alkohol, zapravo, stimulira apetit. Onda su analizirali stimulira li alkohol sagorijevanje masti i tako sprečava debljanje. Upravo suprotno, reducira oksidaciju lipida. Kako onda da visoki alkoholni kalorijski unos nema utjecaja na debljanje?
Činjenica je da čaša vina sadrži oko 85 kalorija, čaša pive 43, a čašica rakije oko 230. Dosta. Tri grama ugljikohidrata u čaši vina, a četiri u čaši pive. Bjelančevina i masti nema. Odakle onda silne kalorije?
Dobro je podsjetiti se kako se uopće mjeri kalorijska vrijednost hrane. Izgaranje do razine pepela i mjerenje količine oslobođene topline. Kada ta toplina podigne temperaturu 1 kilograma vode za 1 stupanj, onda govorimo o jednoj kaloriji. Dakle, nije čudno da alkohol ima mnogo kalorija. (Današnja biogoriva bazirana su na alkoholu.) Većina smatra da kalorije predstavljaju svojevrsni energetski paket, ugrađen u hranu. Ali, broj kalorija i energetska iskoristivost su dva potpuno različita pojma. Recimo, orasi vas asociraju na debljanje, zar ne? (Prepuni su masti.) Ali, ako je vaš dnevni kalorijski unos stalno isti, najmanje ćete se udebljati ako je udio oraha i drugih orašastih plodova najveći. Nemojte biti suviše iznenađeni, jer slijedi još.
Većina dijeta za mršavljenje u znatnoj mjeri reducira masti. Strah od masti i pripadajućeg debljanja zarazio je cijeli svijet. Na tome je bazirana cijela industrija nemasnih proizvoda, koji navodno pogoduju mršavljenje. A u stvarnosti? Usporedili su dijetni režim s mnogo ugljikohidrata i manje od 30% masti s onim gdje više od 50% kalorija potječe od masti (isti broj kalorija u oba režima). Daleko veći gubitak kilaže bio je kod „masnog“ režima. Kada govorimo o utjecaju na tjelesnu težinu, očito je da sve kalorije nisu jednake. Može li se reći da energija nekih namirnica ima nisku biološku vrijednost? O tome više sljedeći put.
