Pri umjerenoj potrošnji, jako je bitna ravnomjerna raspoređenost. Hoću reći da povremena opijanja (zamagljen pogled, bauljanje po cesti…) brišu sve protektivne efekte i stvaraju samo štetu. Bolje je piti konstantne male količine nego jednu veliku. Čak i pri umjerenoj potrošnji (a to je do razine jedne pive ili čaše vina dnevno), poželjno je apstinirati svaki treći ili četvrti dan. U principu, tolerantna doza za žene je manja nego za muškarce. To su osnovne smjernice.
Počnimo s dobrim vijestima. Pri maloj ili umjerenoj potrošnji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara smanjuje se za dvadesetak posto. Zadnja saznanja govore da crno vino nije ništa bolje od bijelog. Gro učinaka stvara alkohol, a ne vrsta grožđa. (Probalo se i samo sa sokom od grožđa, ali nije bilo rezultata.) Rizik od dijabetesa tipa 2 za 30% je manji kod umjerenih korisnika u odnosu na apstinente. Jedna studija na ženama je pokazala da umjerena potrošnja smanjuje sklonost debljanju. Crno vino smanjuje rizik od raka pluća kod pušača i bivših pušača. Ali samo kod njih.
Naravno, ima i loših vijesti. Čak i male količine alkohola povećavaju sklonost za rak usne šupljine, jednjaka, želuca i dojke. Hoću reći, alkohol definitivno nije dobar za prevenciju raka. Akutna upala gušterače i ciroza jetre definitivno su češći kod regularnih korisnika alkohola (naročito žestokih pića), bez obzira na količinu. Iako ćete uz alkohol lakše zaspati, kvaliteta takvog sna je lošija. Gubitak koštane mase povećava se s količinom unesenog alkohola.
Piti ili ne piti, teško je dati generalnu preporuku. Negdje će pomoći, negdje će odmoći. Jedna studija je pokazala da umjerena potrošnja ponešto produžava život. Ponavljam, umjerena i bez povremenih opijanja. Totalni apstinenti ne trebaju brinuti. Bitno je slijediti zdrav način života, to je uvijek bila dobra podloga za dug život.
