Autopsije pokazuju da alkoholičari imaju daleko čišće arterije od ostale populacije. To nije nikakva tajna. Naravno, opsesija ljubitelja kapljice je tekuće vegetarijanstvo. (Miris alkoholnih para je savršen!!) Najčešće u formi vina. Pitate se da li propagiram pijanstvo i teturanje u sitne sate? Razbijanje čaša i zamagljen pogled? I TO U DOBA KADA SU TROŠARINE NA ALKOHOL PORASLE!! Zapravo, samo pokušavam reći da alkoholičari imaju manje ateroskleroze. Ali ništa drugo. Robovanje čašici ne donosi dugovječnost. PUNO ČEŠĆI REZULTAT JE KRATAK ŽIVOT. Jeste li čuli za "francuski paradoks"? Rezultati određenih istraživanja ukazuju da povećano konzumiranje vina štiti Francuze od krvožilnih bolesti, povezanih s masnom i drugom nezdravom hranom. Francuzi imaju 3 puta manje srčanih bolesti od Amerikanaca. Ovakva poruka uvijek nailazi na plodno tlo. LJUDI VOLE ČITATI DOBRE VIJESTI O SVOJIM LOŠIM NAVIKAMA. Pokušajmo analizirati što to, ustvari, Francuzi čine dobro, a Amerikanci ne. Oko toga se raspredaju brojne kontraverze, ali svi se slažu da Francuzi imaju neke zdravije navike. Manje jedu između obroka, duže žvaču, koriste manje industrijski prerađene hrane. Jedan istraživač je išao tako daleko, da je francusko preferiranje sireva (u odnosu na mlijeko) proglasio prednošću. Navodno, pokusi na štakorima pokazuju da sir manje uništava arterije. Nitko iz znanstvenih krugova nije kasnije podržao ovu tezu, pa je vjerojatno ne treba uzimati suviše ozbiljno. Prije bi se moglo reći da se i Francuzi, nažalost, sve više uklapaju u nezdrave hranidbene običaje zapadnog svijeta. Doduše, s određenim zakašnjenjem. Tako im je potrošnja masti porasla za 25% tijekom zadnjih 25 godina. Trend nastanka krvožilnih bolesti ne mijenja se preko noći. PRILAGOĐAVANJE TRAJE NEKO VRIJEME, MOŽDA I NEKOLIKO DESETAKA GODINA. Slične loše navike prije ili kasnije rezultirat će i sličnim bolestima. No, kakva je uloga alkohola u "francuskom paradoksu"? Više je nego indikativno da je umjerena potrošnja alkohola (recimo, čaša vina ili boca piva dnevno) POVEZANA S 40% MANJE KRVOŽILNIH BOLESTI. I to zato, jer alkohol podiže "dobar", HDL kolesterol, što, bukvalno rečeno, štiti žile od zaštopavanja. (Pazite, količine iznad umjerenog nivoa ne znače i veću zaštitu.) A to nije sve! Alkoholna pića, a naročito crno vino, sadrže jake antioksidanse, koji sprečavaju oksidaciju LDL kolesterola, odnosno stvaranje plaka u žilama. IZNENAĐUJUĆE, OVO ZAŠTITNO SVOJSTVO ZNATNO JE VEĆE OD ZAŠTITE KOJU PRUŽA VITAMIN E. Na kraju, vino "razrjeđuje" krv (slično kao i riblje ulje). Time je šansa za stvaranje kobnih ugrušaka kod prsnuća plaka manja, ali od nekontroliranih krvarenja veća, pogotovo kod teških alkoholičara. Iako se alkohol uvrštava u namirnice za povremenu i ograničenu upotrebu (neki liječnici čak stimuliraju umjerenu potrošnju), treba reći da je crta između umjerenosti i alkoholizma vrlo tanka, a POSLJEDICE PRELAŽENJA U OPASNU ZONU KATASTROFALNE. Suviše alkohola može vremenom toliko oštetiti jetru, da ova izgubi sposobnost sintetiziranja HDL kolesterola, pa će rizik od ateroskleroze porasti skoro preko noći. ALKOHOLIZAM JE DRUGI PO REDU UZROK POVIŠENIH TRIGLICERIDA U KRVI (prvi je dijabetes). Također, nije rijedak ni direktan toksični učinak na srčani mišić. "Alkohol pod kontrolom" je, doduše, povezan s malim rastom sistoličkog krvnog tlaka (prvi broj), zbog stezanja krvnih žila, ali "ispijanje konjaka na metar" djeluje na određene hormone, tako da će tada pritisak i znatnije porasti. Uz sve ove zastrašujuće posljedice, ne treba zaboraviti da ALKOHOL IMA PODOSTA KALORIJA, A MALO KORISNIH HRANJIVA. Sve prednosti "vatrene vode" (i mnogo više) možete lako ostvariti i na drugi način - biranjem kvalitetnijih namirnica u svakodnevnoj prehrani. Koliko prometnih nesreća možemo tako izbjeći? Koliko nasilja zaobići? Zašto razarati brakove i maltretirati okolinu? Stvarno je istina da alkoholne apstinente ponekad čudno gledaju, ali još čudnije je da se količina dobre zabave na proslavama i tulumima prečesto mjeri isključivo maliganima. Slijedeći put: Slani izazovi