Početno oduševljenje «epohalnim» otkrićima često je završavalo teškim razočaranjima. Štaviše, ta ista epohalna otkrića naštetila su mnogima. Za citostatike se svojevremeno govorilo da predstavljaju ključ pobjede u borbi protiv raka. Oduševljenje je več odavno splasnulo. Danas već više od dvije trećine onkoloških liječnika kaže da te revolucionarne lijekove ne bi, u slučaju potrebe, primijenili na sebi. Propagiraju jedno, a ZNAJU nešto drugo. Slično važi za genetski modificirane proizvode. Odluka Komiteta Kodeksa Alimentariusa donesena 18. travnja 1997. godine u Ottawi da pusti u promet genetski modificirane namirnice BEZ DUGOROČNOG I TEMELJETIH TESTIRANJA, ali i bez odgovarajućeg etiketiranja, trebala je zadovoljiti gladne (jer će hrane biti više) i siromašne (jer će hrana biti jeftinija). Već sada je jasno da se NIŠTA OD TOGA NIJE DESILO. Niti će se desiti. Uski krug povlaštenih samo se dodatno obogatio, A SVI SMO PODVRGNUTI GLOBALNOM ISPITIVANJU OTPORNOSTI LJUDSKOG TIJELA U NOVIM OKOLNOSTIMA. Apsolutno je nepredvidljivo što će se zbog toga desiti. Nažalost, i najcrnije katastrofične prognoze imaju sasvim solidnu osnovu. Postupkom genetske modifikacije vadi se gen iz jedne stanice i spaja se s genom iz druge stanice. TAKO NASTAJE SASVIM NOVI GEN. Krajnji proizvod bit će veći, ljepši, otporniji na hladnoću, vrućinu, sušu, insekte i korov. Znate, ako je biljka otpornija na sredstva za uništavanje korova i nametnika, otrovni preparati će se moći više upotrebljavati, pa će korisne biljke bolje roditi. Prema nekim procjenama, POTROŠNJA HERBICIDA TAKO SE POVEĆAVA I DO 3 PUTA, ŠTO PODRAZUMIJEVA ŽESTOKO ZAGAĐIVANJE ZEMLJE I VODNIH TOKOVA. Nametnici se, kao i uvijek, najbolje prilagođavaju novonastalim okolnostima. Njih je nemoguće iskorijeniti. Klonirano sjeme raznose insekti, ptice i vjetar. Upravo zato, biološki uzgoj bez primjesa genetike postat će vrlo skoro čista iluzija. Jer neće biti dovoljno čiste zemlje. Orijentacija na vlastiti vrt nije nikakva zaštita. Uostalom, DA LI IŠTA ZNATE O EVENTUALNIM GENETSKIM IZMJENAMA U SJEMENU KOJE KUPUJETE? Na zdravlje s tržnice ja sam već odavno zaboravio. Ono što jedemo danas znatno se razlikuje od onoga što smo jeli nekada. KAŽU DA JE 75% NAŠE SVAKODNEVNE HRANE U VEĆOJ ILI MANJOJ MJERI GENETSKI IZMIJENJENO. Mogućnost izbora ZA ILI PROTIV GENETIKE raspršila se u vrtlogu pohlepe velikih svjetskih kompanija. «Nemojte širiti paniku!», kažu visoki stručnjaci. Stvarno, ima li razloga za brigu? Unošenje novih, neprirodnih gena znači i unošenje novih genetskih informacija. TO ORGANIZAM NE PREPOZNAJE I REAGIRAT ĆE NA NJEMU STRANU MATERIJU. Najčešće su alergijske reakcije, ali to ni izdaleka nije sve. Dramtične promjene unutar životno važne crijevne flore i opća tjelesna intoksikacija uvod su u rak i druge bolesti. Neke nove i teške boleštine povezuju se s genetskom manipulacijom virusa i bakterija od prije nekoliko godina. Svaka «nova» namirnica predstavlja pokus uživo, S MNOGO ZAMORACA. Stvarno, možete li i pretpostaviti dokle seže izopačena ljudska mašta? Uzgojen je krumpir s genom žabe krastače. Tako duže zadržava vlagu i svježinu. Čvrsta koža rajčice potječe od ribljih gena. Tako je otpornija na trulež. U jagode se ugrađuje gen iz riba sjevernih mora, što ih štiti od smrzavanja. (Jupi, sezona jagoda upravo je počela.) Soja, uljana repica i banane sadrže gene nekih bakterija, od kojih se inače proizvode antibiotici. (Soja se, u nekoj formi, nalazi DOSLOVNO SVUDA.) Nutritivna vrijednost «nove» hrane vrlo je upitna. Da li su tablete umjesto jabuka i grožđa naša budućnost? Izmijenjenu hranu nije moguće sa sigurnošću prepoznati. No, PREVIŠE LIJEPO OBIČNO JE SUMNJIVO. Inače, u svijetu se genetski manipulirana hrana obično zove FRANKENSTEIN-HRANA. Pogodite zašto... I još nešto. Stvarno me zanima što će nam reći o spornim (genetskim) proizvodima, koji su poslani na super-ekspertizu u Švicarsku. Ne budite nestrpljivi, današnja pošta još uvijek je prilično spora. Slijedeći put: Što se kuha u mikrovalnoj?