13.08.2017.

Antibiotici i mentalne bolesti

Piše:Arsen Miletić
098/178-3788

Malo tko razmišlja o pogubnim učincima antibiotika dok ih nemilice i bez puno kriterija guta. Pokolj sitne gamadi je prioritet, a posljedice ćemo valjda preživjeti. Rasprava je moguća kada ispraznimo kutiju ili dvije, a o društvenim akcijama protiv nerazumnog korištenja razmislit ćemo dok loše bakterije ne planduju grlom i plućima. Zvuči li vam poznato? Netko je rekao da antibiotici uništavaju sve čega se dotaknu.

Velika većina hospitaliziranih psihijatrijskih pacijenata zbog neke manije koristi antibiotike daleko češće nego ostali. To je pokazala studija sa Sveučilišta Hopkins. Prljava medicinska tajna, koju vjerojatno ne bi smjeli znati. Medijski potpuno zanemarena. Dakle, antibiotici ne stvaraju samo nered u crijevima, već uništavaju i mentalno zdravlje. Pri tome moramo znati da je baš sve u tijelu usko povezano, crijevni mikrobi i mozak “govore istim jezikom”. Već ranije je poznata antibiotska povezanost s teškim depresijama, napadima panike, halucinacijama i psihozama.

Serotonin je neurotransmiter, koji utječe na ponašanje, spavanje, memoriju i još ponešto. 90% produkcije serotonina povezano je sa specifičnim stanicama u gastro traktu, a proces je moguć isključivo uz pomoć „prijateljskih“ bakterija. Sve funkcionira dobro dok su okolnosti normalne. Ali onda antibiotici pobiju dobar dio takvih bakterija i produkcija serotonina, jednostavno, stane. Nastala šteta je ogromna. I naravno da to nije sve. Problemi s crijevnom florom u djetinjstvu (izazvani antibioticima)imaju dugotrajne imunološke posljedice, pa se tako stvara čak i sklonost PTSP-u nakon traumatskih događanja kasnije u životu. Iritabilni crijevni sindrom povezuje se s istim uzrokom. Izostanak korisnih crijevnih bakterijskih kolonija svakako je razlog za zabrinutost.

O kontroverznoj povezanosti nekih cjepiva i autizma ima već sasvim dovoljno dokaznog materijala, ali izgleda da bi u cijelu priču mogli biti uključeni i antibiotici. Izmet autistične djece vrlo je bogat patogenim bakterijama Clostridium histolyticum i Clostridium difficile, što je gotovo uvijek posljedica upotrebe antibiotika. Ove bakterije izlučuju toksine, zbog kojih dolazi do opasnog gomilanja dopamina. To dalje dovodi do neurodegeneracije, a ponekad i do simptoma bolesti iz autističnog spektra.

Ako se antibiotici već koriste, prilično je važno barem dijelom sanirati štetu upotrebom probiotika (kulture bakterija, potrebne za normalnu crijevnu funkciju) ili prebiotika (hranjive tvari za korisne bakterije). Eventualni simptomi mentalnih bolesti mogu se tako dosta reducirati.

Prijavite se na besplatni newsletter: zdravljezatebe@gmail.com

Podijeli