21.11.2002.
Artroskopija
Znate li kako se izvlači nafta iz rezervi duboko ispod zemlje? Probuši se jedna ili dvije rupe, gurnu se cijevi u zemlju, kroz jednu se cijev upumpava voda, a kako je nafta lakša od vode i pliva na njoj, ona sama izvire na drugu cijev van. Nešto slično rade ortopedi unutar artroskopske operacije. Umjesto da naprave dugačak rez i s njime ozljede još tkiva, oni učine dvije male rupe na svakoj strani zgloba. Kroz jednu uguraju kameru, kako bi vidjeli što rade, a kroz dugu instrumente kako bi uopće mogli nešto učiniti. Tada učine što su naumili, zašiju dvije male rupe i to je to. Za nekoliko mjeseci više se niti ne vidi da je učinjen operativni zahvat.
S ovom tehnikom ortopedija je mnogo dobila. Postoperativne komplikacije manje su i rijeđe. Skraćuje se vrijeme oporavka, a zahvati koji su se nekada ubrajali u vrlo komplicirane, danas se rade potpuno rutinski. Krasan primjer za to je i operacija oštećenog meniskusa u koljenu. I ne samo to. Atroskopija radi i kao dijagnostički zahvat, dakle ne da bi se nešto operiralo, već samo da bi se vidjelo o kakvoj se ozljedi ili bolesti radi. Naravno, ne može se baš sve artroskopski tretirati, niti su baš svi zglobovi pogodni za to. U glavnom se ona primjenjuje kod nekih bolesti na koljenu i ramenu, a u posljednje vrijeme sve više i na skočnom zglobu.
No, mora se reći da je i artroskopija operativni zahvat sa svim svojim dobrim, ali i onim lošim stranama. Dileme u mnogim slučajevima nisu samo operirati ili ne, već i kako operirati. Zgodno je pogledati rame i njegovo iščašenje, pa reći kako sa artroskopskim pristupom dobivamo brži oporavak i kompletno vraćenu funkciju u tom zglobu, ali sa klasičnim velikim rezom “okolo-naokolo” ipak postižemo bolju stabilnost i manju mogućnost ponovnog iščašenja.
Koljeno je, opet, najzahvalnije artroskopski tretirati. Nalazi se odmah ispod kože, dakle nije pokriveno debelim slojem mišića i masnog tkiva, kao npr. kuk, a i problemi koji mogu nastati u ovom zglobu vrlo često zahtjevaju upravo takav zahvat koji se lako može učiniti bez velikog reza. No, zgodno je jednom prilikom rekao jedan moj poznanik, ortoped po struci, u sasvim privatnom,“off the record” razgovoru, kako su artroskopije učinile operativni pristup možda isuviše lakim. I kao što su različita mišljenja svugdje i u svim profesijama, isto je i sa medicinom, pa se sa ovim izrečenim neće složiti mnogi njegovi kolege. No, gledajući iz perspektive jednog fizioterapeuta, koji operiranog pacijenta prati mjesecima, pa i godinama nakon operativnih zahvata, valja istaknuti one dobre strane atroskopije. To je prije svega brzi oporavak koji traje tjednima, umjesto mjesecima, koliko bi trajao kod klasičnog reza. Za pacijenta to znači manje bolova kroz kraće vremensko razdoblje, te samim tim i manji ukupni stres. Opet, valja i kod ovog kao i kod svih operativnih zahvata dobro odvagnuti svrsishodnost, dakle neizbježnost takvog pristupa, jer u mnogim situacijama valja prednost dati konzervativnom pristupu, dakle fizikalnoj terapiji.
Artroskopija je donijela toliko toga dobroga i do te mjere doprinjela liječenju mnogih bolesti i ozljeda, da su nuspojave vrijedne spomena rijetke i sporadične. U ostalom, nema te tehnike ili metode liječenja koja je uspješna 100%, kako operativne, tako i neoperativne, a treba znati i to da krajnji rezultat operativnog liječenja uvelike ovisi i o rehabilitaciji provedenoj poslije njega.
Izdvojeni članci
Fizioterapeut
Bol u koljenu nakon operacije meniskusa
Bol nakon operacije meniskusa može imati više uzroka, a oporavak ovisi i o drugim promjenama u koljenu.
Vaš liječnik
Aspirin ili Andol?
Prije 14 godina imala sam bronhektazije u gornjem desnom i donjem lijevom režnju te krvarenje s ugrušcima što se odmah smirilo, nakon par minuta. Isto mi se dogodilo i 2007. Od onda se čuvam i više mi se nikad nije desilo. Mogu li piti Andol za cirkulaciju, je li on siguran za mene ili da uzimam aspirin?
Povratak prirodi
Kako napraviti (dobro) ulje od smilja?
Cvjetne glavice smilja trebaju biti ubrane u pupu ili neposredno nakon cvatnje