Preventivno djelovanje Aspirina na rak jako je ograničeno, odnosi se većinom samo na osobe s Lynch-sindromom. Radi se o nasljednom poremećaju gena za popravak DNA. Ali, to je vrlo rijedak poremećaj. Procjena je da je u Hrvatskoj trenutno oko 500 takvih slučajeva


Aspirinu se pripisuju gotovo čudesna svojstva. Prvo se koristio samo kao sredstvo protiv bolova ili za snižavanje temperature. Prava revolucija je nastala kada je obznanjeno da djeluje i kao preventiva protiv srčanog ili moždanog udara. No, navodna antikancerogena svojstva zasjenila su sve. (Prije dvadesetak godina, svega 3-4% zdravih osoba koristilo je Aspirin kao preventivu. Danas je to nekoliko puta više.) Da bi lijek počeo preventivno djelovati, treba ga svakodnevno piti barem 3 godine, možda i više. I nadati se da vas neće ubiti po drugoj osnovi. Isplati li se probati?

Zapravo, sve je bazirano na meta-analizi profesora Petera Rothwella (koju je većim dijelom financirao Bayer, proizvođač Aspirina), za koju se ispostavilo da ima podosta rupa. Prvo su utvrdili da je iz analize namjerno izostavljeno nekoliko velikih studija u kojima antikancerogena svojstva uopće nisu utvrđena. Čak i da takva svojstva postoje, dnevne doze bi trebale biti iznad dopuštenih. U protivnom, lijek ne djeluje. (Znamo da Aspirin uzrokuje krvarenja u probavnom  traktu, a to uopće nije banalna prijetnja.) Svi koji misle da im Aspirin može biti zamjena za zdrav život, sada će se jako razočarati…

Dakle, preventivno djelovanje na rak jako je ograničeno, odnosi se većinom samo na osobe s Lynch-sindromom. Radi se o nasljednom poremećaju gena za popravak DNA. (Takve osobe vrlo često obolijevaju od raka u mlađoj životnoj dobi, najčešće od raka debelog crijeva.) Ali, to je vrlo rijedak poremećaj. Procjena je da je u Hrvatskoj trenutno oko 500 takvih slučajeva. Znate, u prošlosti se već naveliko špekuliralo činjenicom da Aspirin blokira djelovanje enzima, koji mijenja zdravu stanicu u kanceroznu. U praksi, čak ni velike višegodišnje doze nisu pomogle.

I djelovanje na prevenciju moždanog udara moglo bi biti upitno. Iako se pokazalo da je pojavnost moždanog udara u nekim dobnim skupinama manja nego ranije (a to se pripisuje Aspirinu), pojavnost kod najstarijih povećala se višestruko u zadnjih dvadesetak godina. Istraživači iz Virginije procjenjuju da unutarnja krvarenja zbog Aspirina uzrokuju smrt oko 20.000 Amerikanaca godišnje. Ukratko, daleko više od spašenih života. Liječnici se to ne usuđuju priznati, ali je činjenica da količina nuspojava vidno raste s dozom i životnom dobi. Ako stavimo u omjer korist i štetu, malo tko će profitirati.