Znamo da čovjek ne može stvarati vlastiti vitamin C, pa je ovisan isključivo o unosu izvana. U životinjskom svijetu to je rijetkost. Zamorac je jedna od iznimaka. Dakle, ako zamorcima, uz masnu dijetu, dodajemo i mnogo vitamina C (ekvivalent od 5 g dnevno za čovjeka), ATEROSKLEROZA SE NEĆE POJAVITI, iako bi to možda očekivali. Izostanak vitamina C u prehrani zamoraca rezultira oboljenjem žila u kratkom roku. Ukratko, adekvatna prisutnost ovog vitamina STIMULIRA PRODUKCIJU KOLAGENA U STIJENKAMA ARTERIJA, što je ključni obrambeni faktor kod ateroskleroze. No, pri vitaminskom nedostatku, tijelo koristi lipoprotein iz kolesterola za sanaciju oštećenja na žilama, što je daleko lošije rješenje, jer vremenom može dovesti do fatalnih začepljenja. Drugim riječima, U ZALEĐU SRČANIH BOLESTI KRIJE SE SKORBUT. Nažalost, suvremena medicina ova saznanja većinom ignorira.Prema jednom velikom istraživanju (obuhvaćeno 300.000 ljudi), unos od 700 mg vitamina C dnevno smanjuje rizik od ateroskleroze za 25%. Tu postoji jedna „kvaka“. Naime, prema teoriji njemačkih znanstvenika, nitko ne bi trebao oboljeti ukoliko uzima dovoljno vitamina C. Zašto je onda mogućnost nastanka bolesti samo za četvrtinu manja, čak i uz 700 mg vitamina, što je 10 puta više od preporučene dnevne doze? Jednostavno, MOŽDA JE I TO MALO. Tu već ulazimo u osjetljivo područje megadoziranja. Ima li nus-pojava? Ako neki vitamin nije problematičan, onda je to vitamin C. Teško da se možete predozirati. Tako je dr Robert Cathcart utvrdio da tek 15 g dnevno može izazvati proljev kod zdravih ljudi. Kod bolesnika je ova tolerancija puno više postavljena, ovisno o težini bolesti. Tako je kod prehlade podnošljiva doza 30-60 g, a kod teških infektivnih bolesti do 200 g. Navodna povezanost visokih doza vitamina C i bubrežnih kamenaca postoji samo u teoriji, ali nije dokazana u praksi. Zapravo, JOŠ NITKO NIJE UTVRDIO GORNJI SIGURNOSNI LIMIT, IZNAD KOJEG BI VITAMIN C POSTAO OPASAN. Kako ovaj vitamin potiče resorpciju željeza, određeni problemi mogu se javiti kod osoba s genetski usađenom sklonošću prema prekapacitiranosti željezom. Kod takvih rijetkih slučajeva, rješenje je u dodatnoj suplementaciji vitaminom E, koji ima suprotan efekt po pitanju željeza. Vidjeli smo da životinje same stvaraju potreban vitamin C. Te količine su, gledane našim očima, OGROMNE. Odrasla koza stvara 13 g vitamina C svakog dana, a prosječan pas oko 2,.5 g. Ako potrebe majmuna preračunamo na čovjeka od 70 kg, ispada da nam treba 4 g dnevno, ŠTO JE SKORO 60 PUTA VIŠE OD TRENUTNO VAŽEĆE PREPORUČENE DNEVNE DOZE. (Zavirimo nakratko u tanjur. U SIROVOJ HRANI JOŠ NEČEGA I IMA, ALI U KUHANOJ GOTOVO NIŠTA.) Ukoliko je jedan od glavnih uzročnika ateroskleroze gomilanje kolesterola u krvi (kako nas uči službena medicina), LOGIČNO BI BILO ZA OČEKIVATI DA NAJUŽE ARTERIJE BUDU I PRVE ZAHVAĆENE. No, događa se upravo suprotno. Najprije stradavaju najveće arterije. Ima još nešto interesantno. ATEROSKLEROZA NAJČEŠĆE NASTAJE U ŽILAMA BLIZU SRCA. Zaista, po čemu se one razlikuju od ostalih? Po tome, što se PUMPANJE KRVI OBAVLJA U NEPOSREDNOJ BLIZINI, ŠTO ONDA PODRAZUMIJEVA KONSTANTNI MEHANIČKI STRES. To ih onda čini ranjivijim. ZNAČI DA JE GOMILANJE MASNOG DEPOZITA NA STIJENKAMA ZAPRAVO ALTERNATIVNA METODA (kada ostali oblici prevencije zakažu) OJAČAVANJA ŽILA, KAKO BI SE SPRIJEČILA VEĆA ŠTETA. Kako bi svemu dali praktički prizvuk, vršena su ispitivanja na bolesnicima s ozbiljnom aterosklerozom. Pokazalo se da 1,5 g vitamina C dnevno DOPRINOSI SANACIJI ŽILA PRIRODNIM PUTEM kod barem trećine ispitivanih. Proces u obratnom pravcu! Ovo otkriće je skoro senzacionalno, jer dokazuje da se angiolastija ili bypass-operacije mogu izbjeći, čak i bez trovanja lijekovima.