Atopija ili atopični dermatitis

Atopija je kožni oblik aler­gijske reakcije u pasa, a upravo ovo godišnje doba je vrijeme kada će se aktivirati kod ve­ćine. Po učestalosti je na drugom mjestu, odmah iza alergij­ske reakcije na buhu. Atopični dematitis nastane kada preos­jetljiv pas dođe u dodir sa alergenima koji su vrlo česti u na­šoj, pa i njihovoj okolini. Pos­ljedica je alergična reakcija koja se manifestira upalnim promjenama na koži i prvenstveno jakim svrbežom.

Upravo neprestano češanje je razlog zbog kojeg vlasnici atopične pse dovedu na prvi pregled. Ponekad je svrbež toliko jak da pas uopće ne mo­že spavati već se po cijelu noć češe, a da ne govorimo o tome kako češanjem još pogorša pro­mjene nastale na koži. Lije­če­nje ovog oboljenja je dugotraj­no te zahtjeva veliko strpljenje vlasnika. Upravo ova alergija je najteže rješiva. Zapravo usudila bih se reći da ovakvu alergiju nikada ne rješmo nego stvar dr­žimo, koliko je to moguće, pod kontrolom. 

Bolest se ponekad javlja se­zonski, a u većini slučajeva lije­čenje je, sa povremenim pauzama, doživotno. Alergična reakcija jest pretjerana reakcija or­ganizma na alergene koji zap­ravo nisu opasni. Najčešći alergeni su pelud, trava, prašina i kućna grinja. To su većinom in­halacijski alergeni, a alergije na pelud i travu javljaju se sezon­ski. Atopija se javlja kod svih pas­mina pasa, a predispo­zicija za ovo oboljenje je nas­ljedna. 

U posljednje vrijeme najveći broj atopičnih pasa srećemo među west highland terijerima (ovo je podatak iz prakse, ne iz literature, ta iskustva se vjerojatno razlikuju od područja do područja). Prvi puta se javlja kod mladih pasa, u starosti od 1 do 3 godine. Javlja se crvenilo kože i jak svrbež. Pas se češe, gricka te tako može doći do još jačeg crvenila i sekundarne in­fekcije kože. Vrlo često su naj­jače zahvaćena područja kože ispod pazuha, na trbuhu. Neki psi si neprestano ližu šapice, pa zbog sline dlaka na šapama mijenja boju. Ukoliko se radi o blijelom psu, dlaka postaje smećkasta, ruzinava. Upaljena koža producira veće količine loja pa se javlja neugodan miris i seboreične promjene na zah­vaćenim mjestima. Već na te­melju kliničkog pregleda i opi­sanih simptoma veterinar će pretpostaviti da se radi o atopiji. Obično napravimo krvnu sliku, prije početka terapije, jer nam broj određenih bijelih kr­vnih zrnaca u krvnoj slici pot­vrđuje sumnju na alergijski dermatitis. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino intradermalnim testiranjem kože-dakle alergo testovima koje obično izvode specijalisti. Tak­vim testom možemo dokazati točno na koji je alergen pas preosjetljiv, no obično nam to nije dovoljno za riješenje problema. Naime, radi li se o preosjet­lji­vosti na kućnu grinju i pelud vrlo teško ćete uspjeti spriječiti da vaš pas dođe u kontakt sa tim alergenima jer su svugdje prisutni. Zato se pristupa me­dikamentoznom liječenju ato­pi­je. Kortikosteroidi su ovdje li­jek izbora, brzo će reducirati crvenilo i smanjiti svrbež. Radi se o lijekovima sa jakim protuupalnim djelovanjem. Mnogi lai­ci već znaju da kortikoste­roidi imaju i cijeli niz nus pojava, no ako se pravilno doziraju i ako se vlasnici pridržavaju pro­pisane terapije, neželjeni učinci su minimalni.