Bakterije i zdravlje

Informacije o razornim zdravstvenim učincima še­ćera još uvijek su stidljive naravi. Bolest vidimo u cigaretama, rakiji i zagađenom zraku, ali ne i u bombonima, sladoledu, coli i Nutelli. (Sla­doled ne djeluje štetno, a co­la je dobra za žeđ, zar ne?) Dakle, stanice raka hrane se šećerom, a dijabetesa kod dje­ce nikada nije bilo više ne­go danas. Šećer (iz­među ostalog) uvelike doprinosi uništavanju crijevne flo­re, a smatra se da je upravo u crijevima temelj obrambenog sus­tava. Dakako, šećer je sa­mo dio problema.

U crijevima sve vrvi od života. Tu se nalazi na milijarde bakterija. Nekoliko pu­ta ih je više nego stanica u ci­jelom tijelu. (Imunološki sus­tav predstavlja interak­ciju između tjelesnih stanica i crijevne flore. Od toga nam ovisi kvaliteta života, pa i sam život.) Neke od 500 pri­sutnih vrsta su dobre, a neke i loše za cjelokupno zdravlje. Najlošije su Escherichia coli, Salmonella i Clostridium, ali ih u normalnim okolnostima one dobre (naročito iz grupe Lactobacilli i Bifido­bac­teria) drže pod kontro­lom, kako se ne bi suviše raz­mahale. Nažalost, okolnosti često nisu normalne, pa je de­vastacija flore prilično če­s­­ta u današnje vrijeme. 

Prevaga u korist loših bak­terija nije dobar scenarij. Jed­no istraživanje je pokazalo da iznimno korisna vrsta Lacto­bacillus plantarum uop­će nije prisutna u crijevima 75% Ame­rikanaca. Poharane su prehranom i antibioticima.

A možda problem postoji i od rođenja. Ne rađamo se s kompletiranim imunološ­kim sustavom. Recimo da je potreban početni set bak­terija, a moguće ga je dobiti samo od majke. Kroz normalni porod i dojenje. Iako je tijekom poroda dijete iz­loženo različitim vrstama majčinih bakterija (dobrim i lošim), to je upravo ono što organizam treba za zdrav početak. Djeca rođena car­skim rezom obično imaju crijevnu floru lošije kva­li­tete, pa češće obolijevaju od astme i raznih alergija. Loše stanje u crijevima, koje se održava godinama, ponekad vremenom dovodi do teških poremećaja. Problemi s uče­njem, pa čak i autizam. Da, već znamo da autizam „iz­vire“ iz crijeva.

Loša flora, pa loše bakterije stvaraju toksine, pa loša probava i apsorpcija, pa ma­njak raznih hranjiva. Isto­vremeno oštećenje crijevnih stijenki omogućava prolaz otrova u krvotok i mozak. Posebno su opasni acetaldehid i štetni ostaci neprera­đe­ne hrane. Stolica autistične djece redovito sadrži abnor­malne količine štetnih Clos­tridium bakterija. Možda bi terapija probioticima, odnos­no naknadna kolonizacija crijeva pravilnim bakterij­s­kim vrstama, pomogla?