Dobro je poznato da duševno stanje mogu pogoršati manjak vitamina D i neuravnotežena crijevna flora. Općenito, upale u probavnom traktu doprinose depresiji. Možda djeluje neobično, ali crijevne bakterije izlučuju više serotonina nego mozak. Zbog toga ni utjecaj na raspoloženje nipošto nije zanemariv.
Svatko od nas je ponekad bezvoljan, utučen i prazan. Nadvili su se tamni oblaci i životno veselje je ustupilo mjesto tuzi. Loše raspoloženje je prilično normalan duševni odaziv na različita nepovoljna događanja u životu: smrt voljene osobe, rastavu, neuspjeh na poslu ili nešto slično. No, vrijeme obično zaliječi takve rane. Prije ili kasnije. Mada izgleda kao depresija, to zapravo i nije prava depresija.
Depresija u kliničkom smislu znači dugotrajno stanje utučenosti i beznađa, obično bez posebnog vanjskog razloga. Depresivne osobe govore o neobjašnjivom strahu, neke bi plakale po cijeli dan. Osjećaj krivnje i beskorisnosti lupa po mozgu, a unutarnja praznina dovodi do očaja. Depresivnima vrijeme teče sporo, svaki dan je duži od vječnosti. Crne misli protegnu se i u noć. Nesanica i depresija usko su povezani. Nije neobično da se svim nedaćama psihičke prirode priključe i glavobolja, bolovi u leđima, pritisak u prsima, začepljenost i sl. Dakle, depresija je kompleksna i nimalo bezazlena bolest.
Prema najnovijim istraživanjima, izgleda da depresija nije direktno povezana s neravnotežom kemijskih tvari u mozgu, već glavnu ulogu igraju neki drugi biološki faktori. Veći krivac je tijelo nego um. Dobro je poznato da duševno stanje mogu pogoršati manjak vitamina D i/ili neuravnotežena crijevna flora. Općenito, upale u probavnom traktu doprinose depresiji. Ništa čudno ako kažu da je trbuh naš „drugi mozak“. Možda djeluje neobično, ali crijevne bakterije izlučuju više serotonina nego mozak. Zbog toga i utjecaj na raspoloženje nipošto nije zanemariv.
Svatko može puno napraviti za svoje duševno zdravlje. Možda se najučinkovitijom pokazala tjelesna aktivnost. Tako se normalizira inzulin i potiče izlučivanje hormona dobrog raspoloženja u mozgu. Jednostavno, vježbanje odvraća depresivne misli. Također, trebalo bi ustrajati na nekim ustaljenim dnevnim zadacima (lijepo bi bilo postaviti neke manje i ostvarive ciljeve, što dodatno krijepi samopouzdanje), što je uvijek bolje od besciljnog ležanja po krevetu ili kauču.
Način prehrane nerijetko kreira raspoloženje. I to više nego što možda mislite. Šećer nam je najveći neprijatelj, a posebno fruktoza. Šećer ne izaziva samo porast inzulina, već i izlučivanje glutamata. Tek ukratko, glutamat se povezuje s depresijom, ljutnjom, strahovima i napadima panike. Sve gore od goreg. Uz to, crijevnu floru uništavaju antibiotici, GMO proizvodi te nasadi uzgojeni s puno herbicida, pogotovo s glifosatom. Ništa bolja nije klorirana ili fluorirana voda. S druge strane, od velike pomoći mogu biti probiotici, fermentirana hrana i omega-3 kiseline. Svakako i boravak na suncu. Životna sreća se može i vratiti, iako crni oblaci ponekad izgledaju kao neprobojna barijera.
