Zakonom utvrđeno mjerilo za određivanje iznosa blagajničkog maksimuma je veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva
Stupanjem na snagu novog Zakona o fiskalizaciji, u prometu gotovinom ponovno je, nakon davne 2002. godine kada je ukinuta, u funkciju vraćena odredba o dopuštenom blagajničkom maksimumu, odnosno o maksimalno dopuštenom iznosu gotovine koju obveznici fiskalizacije mogu držati u blagajni.
U skladu s odredbama spomenutog zakona, obveznici fiskalizacije su dužni samostalno, internim aktom, odrediti visinu blagajničkog maksimuma, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti. Zakonom utvrđeno mjerilo za određivanje iznosa blagajničkog maksimuma je veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Temeljem navedenog kriterija, obveznik fiskalizacije može utvrditi blagajnički maksimum u najvišem iznosu od 10.000 kuna ukoliko je riječ o mikro subjektu i fizičkoj osobi, 30.000 kuna ukoliko je riječ o malom subjektu, 50.000 kuna ukoliko je riječ o srednjem subjektu te 100.000 kuna ukoliko je riječ o subjektu koji prelazi mjerilo za malo gospodarstvo te obvezniku koji obavlja mjenjačke poslove.
Novim je zakonom blagajnički maksimum određen za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru tog iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.
Međutim, u tom je pogledu zakonom predviđena i iznimka za obveznike koji prelaze mjerila za malo gospodarstvo. Naime, takvi poduzetnici imaju mogućnost određivanja visine blagajničkog maksimuma po prodajnom prostoru, ali najviše do 15.000 kuna.
U skladu s odredbama zakona, obveznik fiskalizacije je dužan gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi, uplatiti na svoj račun otvoren kod poslovne banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.
