13.03.2003.
Bol u leđima
Sve aktivnosti koje provodimo utječu na naša leđa - način na koji sjedimo u svojoj radnoj stolici, vozimo, jedemo ili spavamo - a nezaobilazno i prekomjerna tjelesna težina. Neprilagođeni, iznenadni pokreti tijela, rastezanja, oštećenja, ozljede i degenerativne promjene samo su neki od brojnih uzroka boli u leđima i križima, koji mogu biti duljeg ili kraćeg trajanja, prigušeni ili intenzivni, locirani samo u jednom području ili se širiti prema nogama.
Mnogobrojne bolesti, ozljede ili oštećenja kralježnice i okolnih struktura tj. koštanog dijela, mišića, ligamenata i/ili mekih tkiva, mogu dovesti do bolova (infekcije, tumori, metastaze, osteoporoza, frakture,...). Bolovi prouzročeni degenerativnim promjenama kralježnice mogu se pojaviti lokalno (npr. bol u križima) ili se širiti duž iritiranih živaca (npr. lumboishijalgija, gdje se bol širi duž jedne polovice stražnjice preko stražnje strane bedra i potkoljenice sve do stopla.
Koje su osobe najčešće pogođene?
Bol u donjem dijelu kralježnice vrlo je čest medicinski problem koji pogodi barem jednom u životu oko 80-90% pučanstva, a čak 10-20% pučanstva pati od ovog problema svake godine.
Cilj je pravodobno utvrditi dijagnozu i započeti liječenje. Uz detaljnu anamnezu, gdje je važno obratiti pažnju na eventualne prethodne ozljede, moguće "prisilne" nefiziološke položaje tijela na poslu, prilikom bavljenja sportom ili nekim hobijem i dr., dijagnostički postupak obuhvaća i klinički pregled,snimke kralježnice kao i određene laboratorijske testove.
Što postižemo liječenjem?
Glavni cilj liječenja je ukloniti bol i poboljšati funkciju. Za akutnu i nekompliciranu bol u leđima princip je jednostavan: kratkotrajno odmoranje (dan ili dva), lijekovi za smirivanje bola i upale (nesteroidni antireumatici), blage vježbe prema naputku liječnika i pažljivi povratak redovnim, uobičajenim pokretima tijela.
Općenito, odmor, pravilne i umjerene vježbe, istezanje, topli ili hladni terapijski postupak, ugodan položaj tijela, su korisni pristupi u liječenju boli u križima. Liječenje nije jedini element pomoći. Naime, učinkovitošću terapijskih rezultata mogu pridonijeti yoga i fizikalna terapija te u strogo određenim stanjima i kirurški postupak.
Kako si možemo sami pomoći?
1. Vratite se normalnim, svakodnevnim aktivnostima čim prije. Staromodni pristup terapiji je dugotrajno odmaranje pa danas liječnici uglavnom preporučuju dan ili dva odmora te brzi povratak svakodnevnim aktivnostima i obavezama.
2. Priuštite si alatke i sredstva koja olakšavaju bol u križima (jastuci i drugi proizvodi koji pomažu ublažavanju bola).
3. Vježbajte sve više i više. Izbjegavanje tjelesne aktivnosti najgore je što možete učiniti za svoja leđa. Posebno se preporuča šetnja, plivanje i vožnja biciklom.
4. Pokušajte dnevno odvojiti oko 30 minuta za vježbu i svakako izbjegavajte sportove koji predstavljaju dodatno opterećenje i stres za kralježnicu kao što su visoko zahtjevni aerobik i većina timskih igri loptom.