Upit: Imam bol u desnoj peti već duže vrijeme, a najveća bol je ujutro kad ustanem i napravim prvih par koraka, dok se poslije bol smanjuje, ali ako bi sjela i odmorila se malo opet kad ustanem bilo bi isto. Ne odgovara mi potpuno ravna obuća, kao ni jako visoka. Radim u klompama, pošto sam medicinska sestra i dugo stojim. Ovo me već počelo brinuti, bila sam kod fizijatra, ortopeda, čak sam primila i flosteron amp. u petu, a poslije toga depo medrol od 40mg, ali bol se nije smanjila. Što mi Vi predlažete?
Odgovor: Plantarna fascija široki je ligament smješten sa donje strane stopala (tabana), te se proteže cijelom njegovom dužinom. Bolnost se uobičajeno javlja u predjelu pete te njene okoline, a karakteristična je pojačana bolnost ujutro nakon počinka, te u prvim koracima nakon dužeg sjedenja. Ukratko, plantarni fascitis je bolno stanje nastalo zbrajanjem mnogih malih oštećenja na tom ligamentu, koje u konačnici proizvodi ozljedu dovoljno veliko da uzrokuje bolnost. Njegovi uzroci mogu biti prevelika tjelesna težina, nošenje neodgovarajuće obuće, neki oblici fizičke aktivnosti, spuštanje prirodnih svodova stopala, kao i neke bolesti. Ipak, valja naglasiti da danas ne možemo objasniti nastanak svih plantarnih fascitisa pobrojanim uzrocima. Na kraju, ostaje pitanje liječenja ovog stanja, koje gotovo u pravilu nije jednostavno. Uobičajeno liječenje bi trebalo započeti nošenjem odgovarajuće obuće, po mogućnosti što mekše, uz izradu odgovarajućih ortopedskih uložaka kojima je cilj smanjiti stres plantarne fascije kod hodanja. Dalje, valja primjeniti odgovarajuću fizioterapiju. Ovdje prije svega mislim na ultrazvučnu terapiju, laser, te specijalne masažne tehnike, kojima je cilj promovirati cijeljenje oštećenog dijela ligamenta. U isto vrijeme potrebno je procijeniti stanje mišića stopala i potkoljenice, kao i cijelog donjeg ekstermiteta. Naime slabost određenih mišića nogu može voditi do povećanja stresa na plantarnoj fasciji. Isti rezultat može imati i skraćenje nekih mišića i tetiva, a naročito ahilove tetive, te mišića pregibača nožnih prstiju. Slaba propriocepcija (refleksi) također može biti faktor koji će utjecati na pojavu bolnog stanja. Stoga usmjereno vježbanje kojemu je za cilj ispravljanje uočenih nedostataka mora činiti osnovu ukupne fizioterapije. Sam laser, ultrazvuk, masaža, te još neke uobičajeno korištene metode fizioterapije rijetko su samostalno dovoljne u sanaciji ovog bolnog stanja. Opisani postupci liječenja plantarnog fascitisa daju rezultate tek ako se sprovode dovoljno dugo. Kada je riječ o vježbanju to znači više tjedana, pa čak i mjeseci. Tek ako svi navedeni postupci ne donesu rezultat, valja razmotriti mogućnost primjene terapije udarnim valom (ESWT), kod koje se ciljanim zvučnim izbojima nastoji proizvesti nova upala na mjestu kronične i time navesti tijelo da zacijeli kronično oštećenje. I poslije terapije udarnim valom valja nastaviti s vježbanjem, a kako bi se smanjila mogućnost ponovne pojave bolnosti. Operativni zahvat je uistinu posljednje rješenje kod plantarnog fascitisa i zaista se rijetko primjenjuje i to samo onda kada sve ostale metode liječenja nisu dovele do zadovoljavajućeg rezultata. Kortizonski instilati (injekcije umjetnog hormona sa protuupalnim djelovanjem direktno u bolno područje) ponekad mogu kratkoročno smanjiti ili ukloniti bolnost, no dugoročno rijetko donesu dobre rezultate. Također je potrebno procijeniti dobre i loše strane tog postupka u konkretnom slučaju, a naročito valja poslije injekcije uputiti pacijenta na redovito nošenje ortopedskih uložaka, kako i na funkcionalno liječenje (vježbanje). Kortizon u osnovi samo uklanja simptome (bolnost i eventualno prisutni upalni proces), ali ne liječi postojeće oštećenje.