Cijelo stopalo je kao sustav pravo malo čudo i po svojoj kompleksnosti dolazi odmah iza kralježnice. Sav taj spoj kostiju, ligamenata, mišića, tetiva i zglobova omogućava ne samo stajanje i hodanje, već i balansiranje, ublažava udarce o podlogu i uopće prilagođava kretanje uvjetima na koje nailazi. Pa ipak, na vlastita stopala obraćamo pažnju tek onda kada nam nos kaže da je vrijeme pranju ili možda u zimskim mjesecima kada hladnoća zahtjeva nošenje debljih čarapa. Tek bol u predjelu stopala, koja može biti i vrlo oštra, te izazivati šepanje pokazuje nam kolika je njegova važnost i koliko smo malo brige posvetili jedinom dijelu tijela koje kontaktira s podlogom. Peta je opet priča za sebe zbog najmanje dva razloga. Jedan je taj da pri hodu ona podnosi prvi i najjači udarac tijela o podlogu, a drugi je svakako činjenica da je ona osovima oko koje se okreću i najveće sile tlaka i vlaka pri ostalim segmentima hoda. Takav položaj i važnost čini ju iznimno ranjivom, pa se i problemi javljaju relativno često. Bol u predjelu pete najčešće ukazuje na jedan od tri procesa. Prvi je upala masnog jastučića ispod petne kosti, koji služi kao amortizer. Do nje može doći bilo kao rezultat dugog stajanja u tvrdoj obući (poput klompi), ili poradi učestalih skokova u različitim sportovima. Čak se i u rekreaciji kao što je aerobic ili step aerobic može pojaviti ovakva ozljeda, tim prije ako postoji višak kilograma, a sama je sportska aktivnost neredovita. To dovodi do sporijeg oporavka tkiva od kojeg je sačinjen masni jastučić, a s time i do njegove upale. Liječenje je dugotrajno, a može se odužiti i do nekoliko mjeseci, te obuhvaća metode fizikalne terapije, posebno liječenje ledom, uz nošenje ortopedskih uložaka s "amortizerom"(posebnim jastučićem koji ublažava pritisak na petu). Varijacija ove ozljede može biti ulaganje kalcija u masni jastučić, ili zašiljenje petne kosti prema dolje, što je vrlo bolno stanje i neće reagirati na ovakve terapijske pokušaje, već je jedino rješenje operativni zahvat sa odstranjivanjem tako nastalih koštanih tvorbi. Upala hvatišta plantarne fascije (širokog ligamenta koji se proteže cijelom dužinom sa donje strane stopala) također može rezultirati bolnom petom, čiji su najčešći uzrok spušteni svodovi na stopalu, a liječi se slično kao i upala masnog jastučića. Bol u peti može izazvati i upala hvatišta Ahilove tetive. Nekada ozljeda koja se mogla vidjeti samo pri sportskim aktivnostima, danas nije rijetka niti u sediranih osoba. Bol je locirana sa stražnje strane pete, a može biti praćena i otokom. Opet je glavni krivac dugotrajno stajanje, posebice u visokim potpeticama ili dugotrajno hodanje u tvrdoj obući. Liječenje je vrlo slično onom kod upale masnog jastučića, s tim da ovdje naglasak stavljamo na vježbe istezanje te tetive i jačanja nekih mišića nogu, posebno lista. Giht ili urični artritis, priča je za sebe. To je poremećaj u metabolizmu urične (mokraćne) kiseline, koja se ne uspijeva sva izlučiti putem bubrega, već se taloži u neposrednoj okolini zglobova, te na kraju u njih i prodire, mijenjajući kiselost zglobne tekućine i izazivajući iznimno jaku bol uz otok. Tipično ovo oboljenje prvo zahvaća neke druge zglobove u tijelu, ali može započeti i bolovima u okolini petne kosti. Tada je potrebno kompleksno liječenje uz snažne analgetike i vrlo restriktivnu dijetu. Bilo kako bilo, bol u peti ili njenoj okolini razlog je za posjet liječniku specijalisti i postavljanje točne dijagnoze, zato što većina uzroka takvog stanja zahtjeva dugotrajno liječenje, te je stoga bolje ako se ono započne ranije. Sasvim je krivi stav ostaviti bolove da prođu sami od sebe, jer se to najčešće neće dogoditi. Ne možemo "štediti" petnu kost i meka tkiva u njenoj okolini, naprosto zato jer hodati moramo, a kada hodamo gazimo po peti, što pogoduje nastavku upalnog procesa i ustaljenju bolnog stanja.