Čovječanstvo je posljednjih desetljeća mjenjajući način života značajno promjenilo i svakodnevne prehrambene navike. Povećanjem broja zaposlenih žena kao i sve češćim samačkim životom tipična dnevna kuhinja i tradicionalni obiteljski obroci ustupili su mjesto tzv. "brzoj hrani" (engl. "fast food"). Danas, u SAD-u restorani za "brzu hranu" predstavljaju 50% svih prehrambenih objekata i čine godišnji promet od oko 40 biliona dolara. Stoga je jasno da "brza hrana" ima značajno mjesto u svakodnevnoj prehrani, a većina nutricionista dijeli mišljenje kako redovno konzumiranja ove vrste hrane može biti nezdravo. "Brza hrana" najčešće uključuje različite vrste hamburgera, cheeseburgera, pica, toplih sandwicha ili hotdoga. U osnovi ovi prehrambeni artikli imaju zadovoljavajuću količinu bjelančevina i primjeren su izvor B vitamina (osim vitamina B6), fosfora i cinka. Međutim, "brza hrana" je oskudna s vitaminima A, B6 i C kao i sa svim vrstama vlakana (fibre). Također, negativna je karakteristika ove hrane njezina relativno visoka kalorijska vrijednost koja se prvenstveno temelji na mastima i bjelančevinama životinjskog porijekla. U tipičnom "fast food" obroku mast predstavlja između 40% i 60% od ukupne kalorijske vrijednosti što je za oko 15% do 35% više od preporuka Američkog udruženja nutricionista. Stoga isto udruženje preporuča najviše dva tjedna obroka tipične "brze hrane" dok je ostale obroke potrebno zamjeniti s različitim vrstama salata (ukljućujući i mesne salate i kuhano povrće), a od obroka "brze hrane" preporučljivo je izbjegavati obične hamburgere te konzumirati one s pilećim mesom.