• Nemojmo zaboraviti da prije samo 40 godina plastičnih vrećica nije uopće bilo u opticaju. Svi su nekad sasvim normalno živjeli koristeći svoje košare, platnene vrećice i raznorazne torbe za prenošenje stvari od trgovine do kuće. Takav trend stidljivo i danas opet kuca na vrata


Krenete li u Hrvatskoj u kupovinu bilo koju vrste, vrlo je velika vjerojatnost da ćete se kući, osim s kupljenim proizvodima, vratiti i s nemalim brojem plastičnih ili papirnatih vrećica. Otiđete li na placu, za gotovu svaku kupljenu namirnicu dobit ćete zasebnu plastičnu vrećicu, a ponekad i dvije, ako je riječ o težem teretu. Otiđete li u supermarket, također vas čekaju one manje, slabije i besplatne vrećice, a često vam takve neće biti dovoljne pa ćete biti prisiljeni kupiti i koju čvršću plastičnu vrećicu. Otiđete li pak u šoping po odjeću i druge stvari, svaka trgovina ima spremnu vrećicu sa svojim logom u koju će vam zapakirati kupljenu robu. Sve u svemu, riječ je o zaista velikom broju vrećica koje prođu kroz naše ruke dnevno.

Točnije, ako ćemo o konkretnim podacima u Hrvatskoj se u trgovinama dnevno podijeli do 250 tisuća plastičnih vrećica, a godišnje na otpadu završi između 10 i 15 tisuća tona plastičnih vrećica.

Nemojmo zaboraviti i sve one vrećice koje ne završe na odlagalištima otpada, već „krase“ naše gradove, grane stabala, livade, rijeke, mora, jezera. Vrećice koje završe u prirodi vrlo su opasne za životinje iz više razloga. Životinje se, primjerice, mogu zapetljati u plastičnu vrećicu i tako dočekati smrt, a nerijetko ih zamijene za hranu te ih pojedu što posljedično opet dovodi do smrti.



Mora li to zaista biti tako? Nemojmo zaboraviti da prije samo 40 godina plastičnih vrećica nije uopće bilo u opticaju. Svi su nekad sasvim normalno živjeli koristeći svoje košare, platnene vrećice i raznorazne torbe za prenošenje stvari od trgovine do kuće. Takav trend stidljivo i danas opet kuca na vrata.

Brojne su države u svijetu već poduzele korake kako bi smanjile korištenje plastičnih vrećica – Kina ih je primjerice potpuno zabranila, baš kao i Izrael, Kanada, Kenija, Tanzanija… U ožujku 2007. San Francisco je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio plastične vrećice. A Irska je umjesto zabrane uvela porez na plastične vrećice čime je njihova potrošnja pala za 90%.
I za kraj još malo brojki – koristimo li platnenu vrećicu, tjedno ćemo uštedjeti 6 plastičnih vrećica, što je 24 mjesečno, 288 godišnje, 22.176 u prosječnom ljudskom vijeku!

Ne zaboravite – u ovom broju (od 25.06. 2009.) Burza vam poklanja kupon s kojim možete podići svoj primjerak besplatne platnene vrećice te na taj način doprinijeti smanjenju plastičnih vrećica u opticaju.