Bolovi u prsima mogu imati vrlo različite uzroke - od potpuno beznačajnih do vrlo ozbiljnih. Naravno, problemi sa srcem uvijek su potencijalno opasni. Na to najčešće ukazuje nekakva prigušena bol, u centru ili samo malo lijevo od centra prsnog koša. Katkad se bol zrakasto širi u lijevu ruku ili u vilicu. Žrtve infarkta opisuju bol koja podsjeća na SJEDANJE SLONA NA PRSNI KOŠ. Začudo, bolovi nisu stalni saveznik infarkta. Kod svakog desetog slučaja bol je mala ili nikakva. Ali, smrtnost zbog toga nije ništa manja. Infarkt obično ne dolazi po sistemu JUČER ZDRAV - DANAS MRTAV. Bolovi i progresija idu svojim tokom. Reducirana opskrba krvlju i pripadajuća bol često ukazuju na anginu pectoris. Bol se pojačava s iole većom fizičkom aktivnošću (npr, penjanje uz stepenice), ali i s nekim emocionalnim stresovima. Opasnosti vezane za anginu pectoris ponekad se podcjenjuju. Bezrazložno. Svake godine UMIRE 4% BOLESNIKA S TAKVOM DIJAGNOZOM. (Za usporedbu, kod osoba s preživljenim infarktom, SMRTNOST JE 5% NAKON PRVE GODINE, računajući na godišnjem nivou.) E, sada, smanjenje bolova (više ili manje uspješno) može se postići lijekovima. Maskiranje nezdravih navika? MASKIRANJE REALNOSTI? Zavirimo malo u srž problema. Arterije koje vode krv do srca zovu se koronarne arterije. Njihov promjer je sasvim dovoljan da zadovolji sve potrebe. No, ako se na stijenkama tih žila gomila smjesa kolesterola, masti i mišićnih stanica, protok krvi postat će otežan. (Ovakve nakupine ponekad se skupljaju od najranijeg djetinjstva.) Eventualno povećane potrebe za krvlju neće se moći realizirati, što će stvoriti povećanu akumulaciju produkata metabolizma unutar srčanog mišića. Nedovoljna prokrvljenost stvara bol, odnosno SIGNAL DA SE PREKINE S AKTIVNOŠĆU, KOJU KORONARNE ARTERIJE NE MOGU PRATITI. Postoje 2 rješenja: zadržati fizičku aktivnost unutar limita (koji žile mogu podnijeti) ili POBOLJŠATI CIRKULACIJU PREMA SRCU. I metode su bitno različite: promjene štetnih životnih navika, lijekovi ili operacija. Kako je o prve dvije metode bilo već dosta riječi, razmotrimo prednosti i nedostatke operativnog zahvata. Operativni zahvat je uvijek riskantna radnja, POGOTOVO NA SRCU. Operacija zvana BYPASS izuzetno je popularna, a sastoji se od premoštavanja djelomično blokiranih sekcija srčanih arterija, koristeći postojeće žile iz noge ili prsnog koša. Tijekom operacije, moguće je izvesti više takvih premoštavanja, kako bi se opskrba srca krvlju vidno popravila. Piljenje prsne kosti je uvod u zahvat. PRIKLJUČENJE NA STROJ, KOJI PREUZIMA FUNKCIJU SRCA I PLUĆA ZA VRIJEME OPERACIJE, MOŽE POTRAJATI I NEKOLIKO SATI. Vrlo je važno da shvatite sve rizike PRIJE nego se odlučite na zahvat. Mnogi liječnici će vam reći da smrtnost za vrijeme operacije ne prelazi 1%. To je točno samo za IDEALNE UVJETE I IDEALNO STANJE PACIJENTA. Možda podaci za vašu izabranu bolnicu nisu baš idealni, možda ni uspjesi vašeg kirurga nisu osobiti, A MOŽDA NI VAŠE STANJE PRED OPERACIJU NIJE BLISTAVO. Ukratko, stvarne brojke mogu biti bitno različite. Uzimajući nekakve prosjeke u obzir, smrtnost se kreće od 5 do 10%, što uopće nije beznačajno. (POKAZALO SE DA SU OVE BROJKE KOD ŽENA JOŠ NEPOVOLJNIJE. Osobe nižeg rasta od prosjeka također su ugroženije, vjerojatno zato što su im srce i žile manji nego kod ostale populacije.) Dakako, svaka velika operacija nosi svoje rizike, pa tako i ova. Da spomenem samo nekontrolirana krvarenja, infekcije, zatajenje bubrega ili moždani udar. Zvuči šokantno, ali skoro svi bolesnici (koji prežive operaciju) PRETRPE VEĆA ILI MANJA OŠTEĆENJA NA MOZGU. Normalno, jer stroj koji satima imitira srce i pluća daleko je od idealnog rješenja. O tome više slijedeći put.