Kao što smo vidjeli, izgleda da je gliadin ključni sastojak glutena, koji izaziva celijakiju. I to s posljedicama, koje ni u snu nisu ograničene samo na crijeva. Recimo, krvne pretrage kod više od 50% neuroloških bolesnika pokazuju PRISUTNOST ANTITIJELA NA GLIADIN. Neki istraživači čak su potvrdili i ono, na što se već dugo sumnjalo. DA JE CELIJAKIJA GLAVNI FAKTOR U RAZVOJU ŠIZOFRENIJE I DEPRESIJE. IZGLEDA DA JE ČAK I AUTIZAM POVEZAN S CELIJAKIJOM. Kada se autističnoj djeci izostavi gluten iz prehrane, dolazi do znatnog poboljšanja koncentracije, govora i spavanja. Sve upućuje na zaključak da je celijakija, zapravo, podmukla bolest. Mnogi ne znaju da je imaju i može ostati klinički prikrivena godinama. Poput vidljivog dijela sante leda, samo najočitiji slučajevi se dijagnosticiraju. Zadnja istraživanja pokazuju da je to tek SVAKI ČETRNAESTI SLUČAJ. Znate, simptomi nekih drugih bolesti vrlo su slični...Prava celijakija zahvaća sluznicu tankog crijeva, posebno milijune crijevnih resica, koje absorbiraju hranjiva iz probavljene hrane. Kontakt s glutenom izaziva nepoželjnu upalnu reakciju, a imunološki sustav PREPOZNAJE RESICE KAO STRANO TIJELO. Kako se hranjiva sve slabije absorbiraju, pojavljuju se umor, anemija, čirevi u ustima i slični pokazatelji deficitarnosti. Nasuprot celijakiji, alergija na pšenicu izaziva gotovo trenutnu reakciju. Ponekad vrlo burnu, uključujući i smrtonosni anafilaktički šok.. Ukratko, TO JE REAKCIJA IMUNOLOŠKOG SUSTAVA NA PŠENIČNE PROTEINE OPĆENITO, a ne samo na gluten (kao kod celijakije). Treća, vrlo slična bolest, je netolerancija na pšenicu. (Bilo koja pšenična komponenta može biti problem.) Nastaje zbog nekompletne probave pšenice ili zbog povećane „propusnosti“ crijeva. Simptomi mogu biti prilično neodređeni (nadimanje, proljev, zatvor, glavobolja, depresija, hiperaktivnost, opći zamor, povećana želja za pšenicom...), mogu se javiti sa zakašnjenjem od nekoliko dana, a MOGU I OZBILJNO ZAGORČATI ŽIVOT. Dakle, 3 različita stanja, a opet mnogo podudarnosti i JOŠ VIŠE UPITNIKA. Definitivni dokaz celijakije pruža samo crijevna biopsija, inače prilično invazivna metoda. Za svaku sigurnost, ponekad biopsiju treba i ponoviti. Prilično iznenađujuće, farmaceutske kuće ne nude nikakav lijek za celijakiju. ŽIVI, TRPI I DRŽI DIJETU. No, no, možda ipak ima neko svjetlo u tunelu. Lactobacillus i bifidus su dvije korisne crijevne bakterije, koje su gotovo preporodile neke tretmane. (Drže populaciju štetnih mikroorganizama pod kontrolom, poboljšavaju probavu, iskoristivost hranjiva i imunološke funkcije u cjelini.) Primjerice, protiv proljeva ili Chronove bolesti. POSTOJE INDICIJE da bi moglo biti koristi i kod celijakije. Evo i zašto...Teška zagonetka celijakije uvijek ostaje ista: Zašto tijelo tretira gluten poput neprijatelja i zašto okreće toliko savršen imunološki sustav protiv samoga sebe? Pa, možda gluten služi kao hrana nekim štetnim bakterijama, pa se REAKCIJA JAVLJA PREMA NJIMA, A NE PREMA GLUTENU. (A u stijenkama crijeva bolesnika od celijakije postoje specifični ugljikohidrati, koji POTIČU PRIANJANJE NEPOŽELJNOG SITNOG ŽIVOG SVIJETA.) Ukoliko veza između glutena i patogenih bakterija doista postoji, to bi vjerojatno objasnilo zašto jedan identični blizanac obolijeva, a drugi možda ne, usprkos snažnoj genetskoj povezanosti. Jednostavno, JEDAN IMA VIŠE PROBIOTIČKIH, KORISNIH BAKTERIJA, KOJE BOLJE KONTROLIRAJU STANJE CRIJEVNE FLORE. Danski istraživači otišli su još korak dalje. Vjeruju da je Candida albicans ključni uzročnik celijakije. Iako definitivnog odgovora još nema, tretman celijakije probioticima pruža nadu za budućnost. Do tada, dijeta s dosta zamki. O tome više sljedeći put.