Razgovor o stanju u crijevima možda djeluje prljavo i odvratno, ali ima potencijal životne važnosti. Znate, u debelom crijevu živi na milijarde sitnih živih organizama. Njihovo djelovanje podsjeća na ŽIVU TVORNICU. Zdrava crijevna mikroflora obavlja za vas zadaće, o rezultatima kojih itekako ovisi kvaliteta vašeg života. Dakle, pri optimalnom djelovanju korisnih crijevnih bakterija povećava se otpornost na infekcije, poboljšava se probava, sprečava začepljenost, ublažavaju se simptomi artritisa, reduciraju se vrijednosti kolesterola i triglicerida, a izgleda da to DJELUJE I NA SPREČAVANJE RAZVOJA I ŠIRENJA RAKA. Nadalje, ova živa tvornica završava probavu svega što je preostalo te djeluje na sintetiziranje vitamina, topivih u vodi. To je svakako važan faktor u djelovanju imunološkog sustava. Bakterijama su, sasvim neopravdano, prišili epitet (gotovo uvijek) opasnih stvorova. (Bakterijske infekcije vas podsjećaju na antibiotike, zar ne?) U stvarnosti, većina ovih organizama vrši korisne funkcije. ILI NAM MAKAR NE STVARA ŠTETU. SVE JE OVISNO O HRANIDBENOJ PODLOZI. Takvo je stanje i u crijevnom traktu. Tu je utočište mnogobrojnih kolonija „prijateljskih“, ali i patogenih bakterija. Sasvim logično, razrastanje korisnih bakterija ostavit će malo prostora za one druge. Ha, možda niste znali da mikroflora djeluje i na hormonsku aktivnost. Tako, zdravstvene posljedice neravnoteže u razini seksualnih hormona obuhvaćaju preuranjeni pubertet, fibrocističke promjene na dojkama, fibroide na maternici, PMS i povećanje prostate. Rak dojke, maternice i prostate povezuju se s povećanom hormonskom aktivnošću. Rasprostranjenost bakterija duž probavnog trakta nije jednolika. Dok u ustima sve vrvi, želudac (zbog jakih kiselina) i tanko crijevo bakterije, većinom, zaobilaze. Nesumnjivo, glavna raskoš vlada u debelom crijevu, S ČAK BILIJUN BAKTERIJA PO GRAMU IZMETA. Možda će vas iznenaditi, ali bakterije čine čak do 60% težine izmeta. Važnost crijevne mikroflore lijepo se vidi nakon kirurškog odstranjenja debelog crijeva. Tada funkciju preuzima završni dio tankog crijeva, gdje se naseljava slična bio-masa. Zdrava crijevna mikroflora može se izmijeniti u patogenom smjeru zbog nekoliko razloga. To su, prvenstveno, bolesti i TRETMAN LIJEKOVIMA, POGOTOVO ANTIBIOTICIMA. (Sljedeći put ćemo vidjeti da i struktura prehrane ima nemali učinak.) Općenito, javnost je nedovoljno informirana o posljedicama upotrebe anbtibiotika. Nakon pomora bakterijske mase (naravno, stradavaju i korisne bakterije) PONEKAD DOLAZI DO VELIKOG RAZRASTANJA PATOGENIH BAKTERIJA, KOJE MOGU UGROZITI I ŽIVOT. Uostalom, znamo da respiratornim infekcijama nema kraja, ako ih uporno pokušavate srezati antibioticima. O tome bi svatko trebao razmišljati. ZAŠTO RISKIRATI TEŠKE ANTIBIOTSKE POSLJEDICE ZBOG BOLESTI KOJE NISU ŽIVOTNO OPASNE? Vratimo se sada na sami početak. Prije rođenja, probavni trakt zdravog fetusa je sterilan. Majčine bakterije prelaze na dijete tijekom samog procesa poroda. Zaštitna uloga „dobrih“ bakterija pokazat će se već od prvog dana. Naime, dodirivanje, dojenje, milovanje i slične radnje potencijalni su načini prijenosa mikroorganizama, koji i NISU UVIJEK DOBRE NARAVI. Treba reći da su djeca rođena carskim rezom na određeni način hendikepirana. Rođeni na neprirodan način, glavninu inicijalnih bakterija dobiju iz bolničkog nehigijenskog okruženja. (Ne mislim da u bolnicama caruje prljavština, nego da je odsutnost patogenih bakterija nemoguće postići.) Čak i takva nezgodna situacija može se prevladati. Dojenjem, naravno.