Da li ću se ˝probuditi˝? Da li će boljeti? Da li će operacija uspjeti? To su tri najčešća razloga za strah bolesnika koji čekaju kirurški zahvat. No, ako ih upitate da li znaju da su (izuzev u nekim područjima kirurgije) ˝buđenje˝ i ˝bol˝ prvenstveno rezultat uspješnosti rada anesteziologa, uglavnom će odgovor biti: ˝Ne!˝. Većina već operiranih ne zna tko im je dao anesteziju, a vrlo su zbunjeni kad ih upitate da li je važno i je li moguće izabrati anesteziologa. Zašto je to tako? Odgovor nije jednostavan. S jedne strane za laike je postupak davanja anestezije nešto potpuno nepoznato i vrlo mistično, a s druge, misle da je za to odgovoran ili zaslužan netko drugi. Dati anesteziju znači učiniti čitavo tijelo, ili samo jedan njegov dio, neosjetljivim na bol. Dio operativnih zahvata je moguće učiniti primjenom regionalne anestezije što podrazumijeva davanje lijekova (lokalnih anestetika) u blizinu živaca. Na taj način pojedini dijelovi tijela, najčešće ruka ili noga, privremeno postaju neosjetljivi. U većini slučajeva, anestezija podrazumijeva izazivanje stanja vrlo dubokog sna (tzv. opća anestezija, narkoza) primjenom različitih lijekova. Anesteziolog u tom trenutku preuzima potpuni nadzor nad osnovnim životnim funkcijama organizma, a u prvom redu disanjem. Ovisno o potrebama i trajanju kirurškog zahvata te stanju bolesnika, anesteziolog može održavati stanje anestezije satima i danima. Kao posljedica davanja različitih lijekova (anestetika) te kao posljedica kirurškog rada, tijekom anestezije i operacije mogu se pojaviti najrazličitiji poremećaji funkcije vitalnih organa (smetnje srčanog ritma, pad ili porast krvnog tlaka, alergije, velik gubitak krvi i dr.). Upravo anesteziolog je najodgovorniji za njihovo rješavanje, a uspješnost je, izuzev širokog znanja i kliničkog iskustva, ovisna o kvaliteti i potpunosti anesteziološke opreme. Moderan i kompletno opremljen anesteziološki aparat pruža anesteziologu mogućnost maksimalne prilagodbe potrebama i stanju pacijenta te zahtjevima kirurškog zahvata. Istovremeno, korištenje najsuvremenijih monitora omogućava potpun nadzor životnih funkcija. Njihova uloga je nezamjenjiva pri predviđanju kliničkog tijeka kao i pobjedi anesteziologa ˝u utrci s vremenom˝. Anesteziolog je i osoba koja preuzima odgovornost za sprječavanje i liječenje boli nakon kirurškog zahvata kao i tijekom vrlo teških bolesti. Trend u suvremenoj medicini je da se mnogi bolni ili ˝neugodni˝ dijagnostički i terapeutski postupci (gastroskopija, kolonoskopija, bronhoskopija, punkcija i dr.) vrše uz prisutnost anesteziologa. Naime, kratkotrajnim uspavljivanjem uz potpun nadzor životnih funkcija, pacijentima takvi postupci postaju prihvatljivi i bezbolni, a značajno se povećava i postotak uspješnosti pretrage te umanjuje potreba za ponavljanjem iste. Suprotno tradicionalnom mišljenju takve pretrage učinjene u prisutnosti anesteziologa za neke rizične bolesnike (srčani, plućni) postaju manje rizične. Anesteziolog je i najkompetentniji da, temeljem poznavanja karaktera operativnog zahvata, uvidom u medicinsku dokumentaciju te mišljenja drugih specijalista, laboratorijskih nalaza i drugih dijagnostičkih pretraga, procijeni spremnost pacijenta za predviđenu operaciju. Na kraju, je li strah od anestezije opravdan? Moj odgovor je: ˝Ne, ako se daje u bolnicama* koje imaju stručne i iskusne anesteziologe, bolnicama koje su moderno i potpuno opremljene te koje žele pacijentima pružiti visoku razinu zdravstvene usluge, nužan komoditet te po potrebi kontinuiran medicinski nadzor (hospitalizaciju) tijekom najmanje 24 sata (u slučaju pojave mogućih, popratnih neželjenih učinaka).˝ *Hrvatski Zakon o zdravstvenoj zaštiti dozvoljava davanje anestezije samo u bolnicama, dok je u Poliklinikama dozvoljeno davanje lokalne anestezije za male zahvate