Darivanje radnika prvenstveno se odnosi na nenovčano darivanje. Ukoliko bi poslodavac radniku isplatio dar, isplata bi se smatrala uvećanjem neto plaće
Bliži se praznično vrijeme, vrijeme darivanja. Iako će većina zaposlenika uglavnom biti sretna što su uopće zaposleni, sretnicima će dopasti i božićnica uz kakav dar. Naravno, sretni su i poslodavci koji si mogu priuštiti zadovoljne radnike.
Poslodavac može radniku tijekom 2011. godine neoporezivo isplatiti ukupno do 3.100,00 kuna, pri čemu, na ime dara za dijete do 600,00 kn, a ostatak od 2.500,00 kn u novcu ili naravi na ime potpora (božićnica ili regres). Kako se radi o neoporezivim primicima, poslodavac ih može isplatiti i u gotovini, bez obveze iskazivanja na obrascima propisanima za plaće.
Iznosi koje poslodavac može neoporezivo isplatiti svojim radnicima propisan je čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.Propisane neoporezive svote odnose se na isplate za određenu godinu. To znači da poslodavac koji nije imao sredstva isplatiti nagradu u 2011. godini, već će je isplatiti u narednoj godini, neće moći tu nagradu isplatiti bez plaćanja poreza.
Budući Pravilnikom nije propisana obveza isplate prigodne nagrade u jednokratnom iznosu, propisana neoporeziva svota može se isplatiti više puta tijekom godine, i to kao prigodne nagrade u novcu ili naravi do 2.500,00 kn godišnje (uskršnji i božićni blagdani, regres za godišnji odmor), dar djetetu radnika do 600,00 kn (s uključenim PDV-om) godišnje, do 15 godina starosti djeteta (do 31.12. tekuće godine navršava 15 godina), dar radniku do 400,00 kn (s uključenim PDV-om), isključivo u naravi. Dakle, darivanje radnika prvenstveno se odnosi na nenovčano darivanje. Ukoliko bi poslodavac radniku isplatio tih 400,00 kuna, isplata bi se smatrala uvećanjem neto plaće.
Navedeni troškovi kod poslodavca moraju biti potkrijepljeni dokumentacijom (odluke o isplati, računi za nabavu dara).
