Bolesti gušterače nisu rijetke, a daleko najčešće su upalne bolesti (pankreatitis) i tumori (zloćudni ili dobroćudni). Bolesnici s svježom upalom gušterače nakon otpusta iz bolnice morali bi uzimati isključivo tekuće obroke bogate složenim ugljikohidratima uz minimalnu količinu bjelančevina, a u potpunosti bez masti. U kasnijim stadijima oporavka potrebno je postepeno povećavati količinu bjelančevina (biljnog porijekla) do postizanja odnosa ugljikohidrati 60% : bjelančevine 40 %. U bolesnika s malignom bolesti gušterače također je potrebno reducirati unos masti, a nakon kirurškog zahvata zbog zloćudnog tumora neophodno je uvesti dijetu s barem 5 do 6 manjih obroka dnevno, siromašnih celulozom (izbjegavati sirovo povrće i južno voće) i mastima (od mesnih produkata preporučljivo je konzumirati isključivo kuhano meso i ribu, a izbjegavati maslac i masnije meso). U osnovi bolesnicima s bolesti gušterače, ukoliko nema razloga za specifičnu dijetu (npr. akutni stadij pankreatitisa ili teški oblik šećerne bolesti zbog u potpunosti izgubljene funkcije gušterače), najpreporučljivija je blaga dijeta s malo masti, a bogata složenim ugljikohidratima i bjelančevinama. Takva dijeta sastoji se od 5-6 obroka, blage, neiritirajuće hrane, npr. na slijedeći način: zajutrak - blagi, gusti vočni sok, mlijeko i dvopek, čaj od kamilice; doručak - želatinozni desert s kremom ili blagi kolač; ručak - kuhani krumpir bez ljuske ili kuhano mekano povrće, s ili bez kuhanog nemasnog mesa (govedina, piletina ili riba), voćni sok ili iscjeđeno voće, čaj; poslijepodevni obrok - puding, šalica toplog mlijeka; večera - juha, prepečeni bijeli hruh ili dvopek s malo margarina, kompot; prije spavanja - pročišćeno žito ili dijetetske žitarice u toplom, nemasnom mlijeku. Uz ovakvu dijetu mogu se dodati polivitaminski (vitamin E!) i mineralima bogati preparati (magnezij: npr. mineralna voda Donat).