Poznate su dvije dirofilarije, jedna je Dirofilaria immitis-ta parazitira u srcu i krvnim sudovima ,a druga je Dirofilaria repens koja parazitira u podkožju.Uobičajeni domaćini za oba ova parazita su domaći i divlji mesožderi. Dirofilaria immitis ima ovakav razvojni krug: odrasli crvi žive u plućnim arterijama i tamo se razmnožavaju te nastaju mikrofilarije. Mikrofilarije su u cirkulaciji (vrlo su male ,ali se vide pod mikroskopom) , te kod ugriza komarca one prelaze u njega i tamo se u roku 10 do 16 dana razvijaju larve trećeg stupnja koje su infektivni oblik ovog parazita. Kada komarac nađe slijedeću "žrtvu" infektivna larva ulazi u cirkulaciju novog domaćina. Larve tokom nekoliko tjedana polako sazrijevaju u podkožnom tkivu i uzduž mišićnih vlakana a zatim migriraju do pulmonarnih arterija gdje sazrijevaju potpuno . Od ugriza komarca koji donese larve, do potpunog razvoja te larve u odraslog nematoda prođe približno 6 do 7 mjeseci-kod mačaka 8. Adulti (odrasli nematodi) u promjeru imaju 1 do 2 mm, a ženke su duge od 25 do 30 cm. Odrasli paraziti uginu za nekoliko godina (5 do 7). Postoje dva klinička sindroma izazvana ovim parazitom. Jedno je pulmonarna dirofilarioza kada paraziti ostaju u plućnim arterijama, a drugo je tzv. kavalni sindrom kada su odrasli paraziti u samom srcu, u regiji trikuspidalne valvule(desna strana srca). Kod 80% inficiranih pasa naći ćemo mikrofilarije u krvi. One žive oko 2 godine. Pas je najčešći domaćin ovih parazita. Za razliku od Dirofilarie immitis, Dirofilaria repens ostaje u potkožnom tkivu psa ili mačke, a proces razmnožavanja i razvojni krug je jednak kao kod immitisa. Izazvati će nodularne promjene na koži praćene svrbežom. Čovjek može biti "slučajni" domaćin ovog parazita jer u ljudskom organizmu parazit ne može sazrijeti pa kod ljudi nećemo naći mikrofilarije u cirkulaciji, ali jasno je da će infekcija ovim parazitima i kod ljudi izazvati određenu patologiju ovisno o lokalizaciji parazita. Zato je bolest tako važna jer ima veliki zoonotski potencijal. Što se tiče situacije u Hrvatskoj za dirofilaria immitis-nekoliko slučajeva u Istri i nešto manje u Dubrovniku. Ne smatra se kod nas velikim zdravstvenim problemom, no preventiva se svakako preporučuje. Dosta je učestala u sjevernoj Italiji (dolina rijeke PO-komarci) pa svakako preporučujem preventivu kod putovanja u taj dio Evrope. Dirofilaria repens, ima je po cijeloj Hrvatskoj Nije tako opasna jer parazitira u podkožju ali je bolestan pas potencijalan izvor infekcije i za ljude. Što se tiče komaraca, do sada je u svijetu poznato 60 vrsta komaraca koji mogu prenijeti dirofilariju. Simptomi nastaju ovisno o lokalizaciji i broju parazita. Oni "začepe" srčane komore i velike krvne sudove koje vode krv od srca prema plućima. Ako uginu, krvotok ih nosi prema manjim krvnim sudovima gdje mogu izazvati mehaničku opstrukciju. Kod jakih infekcija mogu blokirati i venu cavu koja dovodi krv u desnu stranu srca. Kako dolazi do povrata krvi, dolazi do povećanja i oštećenja jetre. Tako bolestan pas može imati smanjen apetit, gubitak tjelesne težine, a jedan od prvih znakova je kašalj. Kod nekih se razvije ascites, brže se umaraju. Kod jakih infekcija može doći do iznenadnog uginuća zbog zastoja srca. U preventivi treba psa zaštiti od komaraca upotrebom nekog repelenta te ako se ide u zaražena područja koristiti lijekove koji se daju kao preventiva dirofilarie. Neki se apliciraju mjesečno, neki na 6 mjeseci .O tome koji lijek upotrijebiti se treba savjetovati sa veterinarom.