U prosincu, Reuters je objavio da žene koje tijekom adolescencije intenzivno treniraju sportove koji uključuju vježbe snage, u menopauzi zadržavaju čvršće kosti od onih žena koje su se bavile lakšim sportovima ili su bile neaktivne.
Dr. Takeru Kato, zajedno sa suradnicima u Japanu došao je do tih zaključaka proučavajući kvalitetu kostiju 46 žena u postmenopauzi starih od 52-73 godine. Od tog broja, njih 16 bavilo se intenzivnim sportskim aktivnostima, dok njih 30 ili se nije bavilo sportom, ili je vježbanje bilo sa minimalnim opterećenjem. Mjerenja gustoće i oblika kostiju, te sadržaja minerala u njima rađena su kombiniranim tehnikama, koje su uključivale RTG i MR.

Žene koje su bile izložene intenzivnoj fizičkoj aktivnosti u adolescenciji imale su znatno veći sadržaj minerala u kostima od onih koje se nisu bavile sportom. To pokazuje da fizička aktivnost, naročito ona koja uključuje vježbe snage ima pozitivne efekte na zdravlje kostiju čak i 40 godina nakon njena prestanka.

Ovo istraživanje, kao i njemu slična kvantificiraju ono što iz iskustva u fizioterapiji znamo već dugi niz godina. U sportskoj fizioterapiji napose, sve do nedavno (a sporadično još i danas), čuju se pitanja zabrinutih roditelja o tome je li intenzivna fizička aktivnost adolescenata, a napose ona koja uključuje i utege, štetna za razvoj njihove djece i hoće li im usporiti ili zaustaviti rast? Kao što je vidljivo, ne samo da takva fizička aktivnost ne utječe loše na rast i razvoj, već štoviše, ima pozitivno djelovanje na zdravlje tijekom cijelog života, pa i u poznim godinama.

Naravno, doba rasta i razvoja izrazito je osjetljivo, te sportska aktivnost treba biti prilagođena fiziologiji tog životnog razdoblja, kao i individualno. Adekvatne mjere prevencije ozljeda treba provoditi u samom trenažnom procesu, kao što su i redoviti preventivni pregledi liječnika nužnost tijekom cijelog vremena bavljenja sportom. Ozljede koje su sastavni dio bavljenja sportskim aktivnostima valja liječiti promptno, te se ne žuriti sa povratkom u puno trenažno opterećenje sve dok ozljeda nije u potpunosti sanirana. No, intenzivna sportska aktivnost u adolescenciji donosi pozitivne promjene u funkciji tijela u cjelini, kao i u funkciji pojedinih organskih sustava čije koristi daleko nadmašuju rizik od nastanka manjih ozljeda, a i trajanje tih korisnih promjena očito nadmašuje i naše optimistične pretpostavke. Jasno je da ta pozitivna djelovanja mogu biti i veća ukoliko se redovita fizička aktivnost nastavi i po završetku razvoja. Konkretno, pozitivan utjecaj vježbi snage na gustoću kostiju može se proizvesti i kada se vježbanje započne u zreloj životnoj dobi, o čemu je na ovim stranicama već bilo riječi.

photo by Peter Skadberg