Upotreba kozmetičkih sredstava kod djece u prvoj godini života (a i kasnije) izuzetno je delikatno pitanje. Znamo da se u kozmetiku dodaje sve i svašta, što može dovesti do neželjenih učinaka na osjetljivoj dječjoj koži. I ovdje postoji VJEČITA TEŽNJA PREMA APSOLUTNOJ ČISTOĆI, a vidjet ćemo da to i nije najbolje rješenje.
Djeca se rađaju s PRIRODNO ZAŠTIĆENOM kožom. Prekrivena je mješavinom mrtvih stanica i sluzi (verniks). Možda ne izgleda lijepo, ali to je NAJBOLJI TJELESNI LOSION KOJI POSTOJI. TREBALO BI GA UTRLJATI U BEBINU KOŽU ODMAH NAKON ROĐENJA. Umjesto toga, beba se obično ODUZIMA OD MAJKE I PERE ANTIBAKTERIJSKIM SAPUNOM. Drugim riječima, uklanja se zaštita, mijenja se pH kože i ruši se neophodna bakterijska ravnoteža. Dr. Jay Gordon, jedan od čelnika Američke akademije za pedijatriju, kaže: „Nikada nemojte dopustiti da bolničko osoblje na takav način postupa s vašom zdravom bebom. Ostatke krvi lagano prebrišite toplom vodom i to je sav kozmetički tretman koji je potreban. DJETETU TREBA VAŠ DODIR, A NE BESPOTREBNO ČIŠĆENJE.“
Nažalost, praksa je bitno drugačija. Prema nekim istraživanjima, jednomjesečno dijete kupa se uz primjenu kozmetičkih preparata 4 puta tjedno, šamponira tek nešto manje. MISLITE DA SAMO TOPLA VODA NIJE DOVOLJNO DOBRA? Ako već morate koristiti sapun, izbjegavajte uobičajene komercijalne vrste, a NAROČITO ANTIBAKTERIJSKE. Danas se već mogu nabaviti i prirodni sapuni s ekstraktima maslinovog, kokosovog ili palminog ulja. PJENUŠAVE KUPKE APSOLUTNO SU NEPOŽELJNE. One predstavljaju vodeći uzrok infekcija urinarnog trakta kod dojenčadi. Prema američkim zakonima, sve dječje kupke sadrže o tome i posebno upozorenje. Ako želite namirisati vodu u kojoj kupate dijete, možete dodati nekoliko kapi lavandinog ulja.
Učestalost šamponiranja ovisi o količini i zamašćenosti kose. Pravilo glasi: MANJE JE BOLJE. Blagi šampon prepoznat ćete po sastojcima koje NE SADRŽI. Obratite pažnju na umjetne mirise i boje te konzervanse. Konzervansi (parabeni, quaternium 15 i sl.) djeluju kao alergeni. Posebno štetni sastojci su dietanolamin (DEA) i trietanolamin (TEA). Zato što se spajaju s prisutnim nitritima, tvoreći nitrosamine. Nitrosamini su kancerogeni i lako se upijaju kroz kožu.
Aloa, kamilica i arnika smiruju iritaciju, pa su poželjni sastojci u dječjim losionima. Međutim, svakako obratite pažnju na lanolin, masni sastojak iz ovčje vune, koji se naveliko koristi u kozmetici. Prema nezavisnim analizama, lanolin obično sadrži ZNATNE KOLIČINE PESTICIDA, a pesticidi nisu dobri ni u hrani ni na koži. Pogotovo su rizični za živčani sustav, a o kancerogenosti više ionako nitko ne spori. Zna se da više od 75% novorođenčadi ima problema s nekakvim osipom u prvim mjesecima života, a znanstvenici SUMNJAJU UPRAVO NA PROIZVODE ZA ČIŠĆENJE, OMEKŠAVANJE I VLAŽENJE DJEČJE KOŽE.
Još nekoliko riječi o puderima. Mnogi djeluju iritirajuće, posebno zbog dodanih mirisa. (Volite da beba miriši poput ljubičice?) Ni pod koju cijenu NE KORISTITE PUDERE, KOJI SADRŽE TALK. TALK POVEĆAVA RIZIK OD RAKA I NE BI GA TREBALI KORISTITI NITI ODRASLI. Malo prirodnog pudera (Uvijek pazite na sastojke!) po najkritičnijim mjestima je dopušteno, ali morate znati da su pojave na koži često posljedica visokoproteinske dijete ili preoskudnog izlaganja kože suncu.
photo by István Benedek
