Nekada su antibiotici predstavljali revoluciju u medicini. Tada se smatralo da je sposobnost uništavanja bakterija lijekovima ona ključna karika prema dugom životu. Danas nas opsjednutost antibioticima može koštati opstanka. Korištenje bez ikakvih kriterija uništilo je spas, koji se zapravo trebao koristiti samo u iznimnim situacijama. Sada povratka više nema. Bakterije su se prilagodile, antibiotici sve manje djeluju i ponovno ćemo umirati zbog infekcija, za koje smo mislili da su stvar prošlosti. Zapravo, crni scenarij već se odvija. Smrt zbog prejakih bakterija više nije ništa neuobičajeno. Čudno je samo što su neki mislili da do ovoga neće doći. A to se moralo dogoditi. Vraća li se medicina 70 godina unatrag?
Naravno da medicina direktno ovisi o željama i financijskim interesima farmaceutske industrije. Postali smo ovisnici o lijekovima, pa sada očekujemo ruku spasa, koje neće biti. Bez novih, odnosno puno jačih antibiotika umirat ćemo kao nekada zbog, recimo to tako, banalnih razloga.
Mislite da su novi antibiotici tik pred vratima? Bojim se da tu vijesti nisu dobre. Većina najvećih farmaceutskih divova (AstraZeneca, Pfizer, Roche, Bristol-Myers, Eli Lilly…) već je u potpunosti napustila istraživanja oko novih antibiotika. Ne donose im dovoljnu zaradu, a neisplativost kod njih ne može egzistirati. Čelnik AstraZenece je rekao: “Tržište za nove antibiotike je relativno maleno i za nas je daleko isplativije proizvoditi citostatike nego antibiotike. To je jasna računica.” Dakle, situacija se drastično izmijenila. Ukratko, nema novaca-nema lijekova. Količina živih ili mrtvih ovisi isključivo o novcu. Život čovjeka, koji se ne može dovoljno unovčiti, ne vrijedi baš ništa. Nula. Vjera u moć lijekova tako se pretvara u mjehur od sapunice. Treba li dozvoliti da na tako perfidan način manipuliraju s nama?
Srećom, ne bi trebali biti sasvim bespomoćni. Možda je to prilika da se posvetimo zdravijim alternativama i makar malo umaknemo iz farmaceutskih ralja. Mnogo prije izuma antibiotika, istraživači su proučavali bakteriofage, prirodno prisutne viruse – “žderače bakterija”. Otkriće antibiotika je gurnulo sve u zaborav, ali stara ideja opet se aktualizira.
Klinička istraživanja provode se u Helsinkiju i Tbilisiju. Financiranje je osigurano kroz fondacije, kada već farmacija nije zainteresirana. Na kraju, toliko osporavani MMS već se mnogo puta pokazao kao izvrsno sredstvo u borbi protiv bakterija. Za sve one koji još uvijek misle da je u pitanju opasan otrov, podsjećam da postoji sudska odluka, prema kojoj je MMS bezopasan ako se koristi u preporučenim dozama.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]