Neto imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova u prvih šest mjeseci ove godine povećana je za 1,22 milijarde kuna ili za 60 posto, na ukupno 3,26 milijardi kuna. Nažalost, od takvog povećanja imovine, tržište kapitala, barem kad su dionice u pitanju, i nije baš previše profitiralo jer većina tog kapitala završi u obveznicama ili depozitu umjesto na tržištu dionica. Naravno, nije krivnja ili barem ne najveći dio krivnje na mirovinskim fondovima nego u specifičnostima domaćeg tržišta kapitala koje karakterizira iznimno mali broj likvidnih vrijednosnih papira koje uz to ispunjavaju i ostale kriterije transparentnosti i kotacije kako bi bili u kategoriji onih u koje mirovinski fondovi smiju ulagati. Nanime, zakon dopušta mirovinskim fondovima, radi sigurnosti uloga osiguranika, da ulažu isključivo u dionice iz prve burzovne kotacije, a takih je u Hrvatskoj jako malo. Uz Podravku i Plivu, fondovi su krajem prošle i početkom ove godine dosta ulagali u dionice tadašnjeg Dom fonda koji je u to vrijeme uvrstio svoje dionice u prvu burzovnu kotaciju. Problem je nastao onog trenutka kad je DOM iz ZIF-a transformiran u holding kompaniju, te slijedom toga nove dionice koje su dioničari bivšeg ZIF-a dobili više nisu bile uvrštene u prvu burzovnu kotaciju. Situacija u kojoj su se našli mirovinski fondovi bila je prilično čudna. Naime, slijedeći zakonske odredbe, fondovi bi bili dužni rasprodati te dionice kako bi strukturu svojeg portfelja uskladili sa zakonskim odredbama. Međutim radi se o prilično plitkom tržištu koje bi se teško nosilo sa količinama dionica koje bi se u tom trenutku mogle pojaviti na prodaji. Osim, toga sama najava transformacije iz ZIF-a u holding srušila je cijenu dionica sa 60-tak kuna na 40-42 kune za dionicu. Da su se u rasprodaju uključili i mirovinski fondovi, vjerojatno bi prodavatelji dionica DOM-a tj tada već Korifeja, a sada DOM Holdinga, morali još nekome i platiti, samo da se riješe dionica. Šalu na stranu, situacija baš i nije bila šaljiva, ali na sreću zbivanja su se ipak odvijala u malo boljem pravcu. Naime, Hagena je reagirala i zajedno s Komisijom za vrijednosne papire zatražila je od Korifeja očitovanje o ulasku u prvu kotaciju kako bi procijenila može li tolerirati rok u kojem bi se dionice vratile u prvu kotaciju. To bi se moralo desiti unutar dva mjeseca, rekao je ravnatelj Hagene. Iz Korifeja su obaviješteni da će društvo u najkraćem roku zatražiti uvrštenje u prvu kotaciju, tako da za sada nije bilo potrebe da se od mirovinskih fondova zahtijeva prodaja navedenih dionica. Da je to odmah zatraženo, bili bi oštećeni i osiguranici, jer bi cijena dionicama još više pala. Dakle, kako sada stvari stoje na jesen možemo očekivati opet dionice DOM-a u prvoj kotaciji, čime bi se ne samo popravio izbor dionica za ulaganje koje stoje na raspolaganju mirovinskim fondovima, nego bi bilo za očekivati i rast cijene dionica DOM holdinga kojem se trenutno trguje po cijeni od 45 kuna za dionicu