Riječ epilepsija dolazi od grčke riječi "epilepsia", a označava neki napad,obuzetost. U nas se za epilepsiju često koristi i naziv "padavica". Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, a također i jedna od najstarijih poznatih bolesti. Usvijetu ima oko 40 milijuna oboljelih a u Europi oko 6 milijuna. Smatra se da je epilepsijom pogođena 1 od 100 osoba, od nje boluju osobe svih rasa. Nije zarazna I nije mentalna bolest. Epilepsija je karakterizirana brojnim znakovima koji se ponavljaju poslije opetovanih napada, a koji dolaze iz moždanih živčanih stanica. Epileptični su napadi, bez obzira na vrstu, uvijek uzrokovani krajnje živim prijenosom podražaja u moždanim živčanim stanicama. Mogu uključivati manju ili veću skupinu ili čak sve moždane živčane stanice. Lokalizacija tih izbijanja određuje koje će znakove napad proizvesti, tako da epileptičnih napada ima više vrsta. Iz samog napada ne možemo zaključivati o njegovom uzroku. Potrebno je shvatiti da svaka osoba u životu može dobiti epileptični napad u slučaju postojanja dovoljno snažnog provocirajućeg čimbenika kao što je ekstremni stres, pomanjkanje sna, teško opijanje. Pojava napada ovisi o pragu podražaja za napad neke osobe koji je različit od čovjeka do čovjeka i ne može se mjeriti, a može ovisiti i o nasljednim čimbenicima. Uzrok epilepsije može se ustanoviti u oko 30% slučajeva. Uzroci mogu biti moždani tumor, moždani udar, moždano krvarenje, trauma mozga, upalna bolest mozga, alkoholizam i dr. U 70% slučajeva uzrok pojave epileptičnih napada nije poznat. U preostalih 30% slučajeva radi se o nasljeđivanju, odnosno nasljeđuje se "niži prag podražljivosti" živčanih stanica mozga što uvjetuje "predispozciju" za epilepsiju. Vrste epilepsije. Epilepsija se može klasificirati na mnogo načina: prema znakovima napada, prema uzroku, prema moždanom području iz kojeg potječu neuobičajena bioelektrična pražnjenja ili prema promjenama koje se primjećuju u EEG-u /elektroencefalogramu/. Pri postavljanju dijagnoze epilepsije potrebno je poznavati detaljan opis napada. Razmatranje opisa napada potrebito je zbog toga što se liječenje epilepsije razlikuje prema vrstama napada. Bolesnici se upućuju na detaljna neurološka ispitivanja temeljem kojih se može utvrditi postoji li neka bolest kao uzrok napada. Kada se uzrok pojave napada može otkriti kažemo da je epilepsija simptomatska. U slučajevima kada neurološka ispitivanja ne pokažu vidljiva oštećenja mozga ili neke druge poremećaje kaže se da je epilepsija idiopatska što znači da je njen uzrok nepoznat. Vrlo detaljna neurološka obrada neophodna je u slučajevima kada se sumnja na moždanu bolest kao uzrok napada kako bi se mogla liječiti ta osnovna bolest, a ne samo epileptični napadi (specifični antiepileptični lijekovi djeluju na kontrolu napada, ali ne uklanjaju uzrok epilepsije). Također je vrlo važno obratiti pozornost na neke druge bolesti ili stanja koja mogu uzrokovati napade slične epileptičnim (npr. niska razina šećera u krvi, srčane smetnje, migrena, vrtoglavice, napadi "panike" i dr.). Nastavak u slijedećem broju "Burze".