Prevencija moždanog udara i dalje je najbolji lijek. Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanje,životne navike i bolesti značajno povezani s učestalošću moždanog udara koje se stoga i nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Ne može se utjecati na ono što nam je dato rođenjem spol,dob,rasu,nasljeđe, kao ni raniju pojavu moždanog udara u nas ili u našoj obitelji.. Međutim,(uvijek ima jedno međutim), može se utjecati na faktore rizika koji su povezani sa stilom života, kao što je pušenje,prekomjerno pijenje alkohola,zlouporaba droga,tjelesna neaktivnost i gojaznost,nezdravu prehranu, stres te uporabu oralnih kontraceptiva.Isto tako može se utjecati i na bolesti i bolesna stanja čijom dobrom kontrolom se također smanjuje mogućnost nastanka moždanog udara kao posljedice, a to su u prvom redu povišeni krvni tlak,cijeli niz srčanih bolesti praćenih nepravilnim radom srca,prethodne tranzitorne ishemijske atake (TIA) koje predstavljaju kratke epizode upozoravajućih znakova moždanih udara,značajna suženja karotidnih arterija (više od 75%),povišeni kolesterol, šećerna bolest,poremečaji u zgrušavanju krvi, i dr. Pušenje. Pušenje povisuje rizik nastanka moždanog udara za 50%.Također se pokazala i ovisnost o dozi: rizik se povećava s brojem popušenih cigareta.Isto tako je interesantna činjenica da je prestanak pušenja povezan s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara - Framingenska studija pokazala je da se nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara izjednačava s rizikom nepušača ! Alkohol. Zlouporaba alkohola svakako predstavlja značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara. Istraživanja su pokazala da su krvne žile alkoholičara prosječno i više od deset godina starije od prave starosti alkoholičara.Međutim, pijenje malih količina alkohola do dva pića dnevno, povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Tjelesna neaktivnost. U već spomenutoj Framingenskoj studiji pokazana je negativna povezanost tjelesne aktivnosti i učestalosti moždanog udara u muškoj populaciji.Novija istraživanja govore da je povećana tjelesna aktivnost povezana sa smanjivanjem rizika moždanog udara i u žena. Smatra se da je povoljan učinjak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica učinka na snižavanje povišenih vrijednosti tlaka, smanjivanje tlelesne težine i poboljšanja tolerancije glukoze.Također povećana tjelesna aktivnost dovodi do povišenja HDL kolesterola (onaj “dobri” kolesterol, koji koči nastanak ateroskleroze) i snižavanja LDL kolesterola (“loši” kolesterol koji s trigliceridima ubrzava nastanak ateroskleroze) kao i do promocije zdravog načina života. Stres. Stres povećava rizik nastanka kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja.Međutim postoje teškoće u točnom defniranju stresa i načinu “mjerenja” jačine stresa. U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo utjecanjem na faktore rizika za nastanak moždanog udara. Nama tek predstoji borba sa snižavanjem učestalosti moždanog udara u našoj zemlji, koji je još uvijek u porastu i vodeći uzrok smrtnosti prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dakle, što učiniti da se spriječi moždani udar? 1. Prepoznajte i liječite povišeni krvni tlak! 2. Nemojte pretjerano konzumirati alkoholna pića ! 3. Budite tjelesno aktivni! 4. Hranite se umjereno,kvalitetno i zdravo! 5. Redovito se kontrolirajte kod svog liječnika !