Prvi val obveznika fiskalizacije su bili svi veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu, zatim oni koji obavljaju ugostiteljske djelatnosti i usluge smještaja, te pripremanja i usluživanja hrane ili im je to jedna od djelatnosti.


Fiskalizacija znači proved­bu mjera radi uvođenja nadzora nad izdavanjem računa koji se plaćaju u gotovini, a cijela ideja se bazira na pos­tavljanju elektroničkih ure­đaja koji su putem internet­ske veze povezani s Porez­nom upravom koja svaki izdani račun evidentira.

Uvođenje istih za neke skupine poduzetnika postalo je obvezno prvog dana 2013. Međutim, Zakon je s obzirom na različite djelatnosti, propisao i različite rokove uvođenja fiskalnih blagajni te je poduzetnike time svrstao u tri vala fis­kalizacije.

Prvi val obveznika fis­ka­li­zacije su bili svi veliki i srednji poduzetnici prema Za­ko­nu o računovodstvu, zatim oni koji obavljaju ugos­­titelj­ske djelatnosti i us­luge smje­štaja, te pripremanja i uslu­živanja hrane ili im je to jed­na od djelatnosti. U javnosti se fokus stavljao na podu­zetnike koji su vlasnici ugostiteljskih objekata kao što su hoteli, kafići i restorani. Ve­ćina tih obvez­nika prilagodila je poslova­nje fiskalizaciji, a otpor onih koji nisu represivno se kaž­njavao.

Druga skupina poduzet­nika prema fiskalizaciji su oni koji obavljaju djelatnosti trgovine na veliko I malo, te oni koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja. Ova je skupina dugo bila zanimljiva javnosti jer u nju pripadaju odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, stomatolozi, ali i mnogi drugi. Toj skupini poduzetnika se pro­pisalo uvođenje “poreznih” blagajni početkom travnja 2013. godine. Treća skupina su svi ostali koji nisu zako­nom izuzeti. Njihov rok za uvođenje fiskalne blagajne je bio 1. srpanj 2013. koji se poklopio s prvim danom ulaska u Europsku uniju.