Primarne fotodermatoze su posljedica samog izlaganja suncu, dok sekundarne nastaju djelovanjem UV zraka na fotosenzibilizirajuće tvari u koži ili na koži. Fotodermatoze općenito dijelimo na primarne i sekundarne. I. Primarne fotodermatoze - Dermatitis solaris ili "sunčana opeklina" je akutna fotodermatoza uzrokovana UVB zrakama. U pravilu se javlja ljeti u osoba svjetlije puti, ali s inače normalnom fotoosjetljivošću. "Lovci" na preplanulu boju često znaju ovako platiti. Crvenilo kože i osjećaj pečenja se javljaju oko 4-8 sati nakon izlaganja suncu i uz mirovanje nestaju nakon 2-3 dana uz razvoj pigmentacije. Keratosis actinica je kronična fotodermatoza nastala dugotrajnim izlaganjem suncu. Najčešće se vidi u zrelijoj životnoj dobi kod osoba koje žive u kontinentalnim krajevima, dok se u priobalnom pojasu dobna granica pomiče do 40-ih godina života. Klinički se radi o hrapavim, mrljastim, ružičastim do smeđim žarištima na koži. Najčešće ih vidimo na glavi (licu i vlasištu), ali i drugim, suncu izloženim, dijelovima tijela. Nije premaligno stanje i u pravilu Ispod nje prosijavaju proširene kapilare. Melanosis praeblastomatosa je premaligno stanje koje vodi do malignog melanoma. Najčešće se javlja na licu, u vidu pločastog infiltrata tamno smeđe boje, neujednačene pigmentacije. Rubovi mogu biti u razini kože, nejasno ograničeni od okoline. Srećom, ljudi najčešće zamjenjuju aktiničke keratoze s melanozama, ali pregled dermatovenerologa je nužan. II. Sekundarne fotodermatoze - Prema uzroku javljanja dijelimo ih na fototoksične i fotoalergijske dermatoze. Fototoksični dermatitis se javlja češće od fotoalergijskih reakcija. Razvija se pod utjecajem svjetla uz nazočnost fotosenzibilizirajuće tvari, koja u kožu dolazi kao proizvod metabolizma (porfirini), resorpcijom iz probavnog sustava ili parenteralno. Najčešći uzrok su lijekovi: antikoagulansi, tetraciklini (antibiotik), grizeofulvin (antimikotik), nalidiksična kiselina (uroantiseptik) i dekarbazin. Klinička slika varira od crvenila, urtikarijalnih reakcija, pojave mjehura itd. Berloque dermatitis je hiperpigmentacija koja se javlja na mjestu aplikacije kozmetičkih sredstava: kolonjske vode, sapuna, krema koje sadrže eterična ulja. Pomažu kortikoidni losioni i kreme te po potrebi i antibiotske kreme. Fotoalergijske reakcije su također pokrenute reakcijom svjetla i fotosenzibilizatora, ali uz aktivaciju imunoloških mehanizama. Također su često uzrok lijekovi i to antimikotici, antibiotici (tetraciklini, sulfonamidi), diuretici (klortijazid), psihofarmaci (fenotijazin)... Urticaria solaris se očituje kao urtikarijska reakcija koja se javlja ubrzo nakon izlaganja suncu. Pojavljuje li se tijekom nekoliko sunčanih sezona treba pokušati postići inicijalnu zaštitnu pigmentaciju ili se pak započinje liječenje klorokinom. Prurigo aestivalis karakteriziran je pojavom papula, urtika ili čak mjehura na licu, vratu, nad prsnom kosti te nadlakticama. Karakteristično je da se promjene javljaju od ožujka do lipnja, a s prvim jačim suncem nestaju do sljedeće sezone. Liječenje je uglavnom isto kao i kod solarne urtikarije. Hidroa vacciniforme se javlja baš u ljetnim mjesecima, karakterističnom pojavom mjehura iza kojih ostaju duboke brazgotine. Vrlo često je izbijanje promjena praćeno subfebrilnom temperaturom. Promjene izbijaju 8-12 sati nakon izlaganja suncu. Najčešća su lokalizacija nos, uške, hrpti šaka i podlaktice. Obično se pojavljuje u djece prije 10. god. života, ali srećom je rijetka dermatoza. Liječenje treba provoditi pod strogim nadzorom dermatovenerologa.