Ljetno doba je vrijme kada je gotovo nemoguće pobjeći od gaziranih pića. Ne kažem da su zimi puno manje popularna, ali ljeto je ipak nešto posebno. Znoj teče u potocima, a najveća većina mrzi piti običnu vodu. JER IM NIJE DOBRA. Uz to, (pogotovo) djeci obično odgovara BESKRAJNO SLADAK OKUS S UZBUĐUJUĆOM KOLA (ili kakvom sličnom) AROMOM. (Više od voća, za koje se ionako govori da je špricano svim mogućim otrovima, nema okus kao nekada, a možda je i raslo u blizini kakve nuklearke, koja tu i tamo ispušta malo stroncija.) Ma, valjda povremeno nekoliko litara takvog pića neće predstavljati preveliki udar na kućni budžet. Uostalom, ipak je bolje da dijete pije to, nego da se POČNE NAVIKAVATI NA PIVU. Ne pada mi na pamet da zagovaram alkoholizam, ali skoro bih rekao da je MALO pive manje štetno od nalivanja s gaziranim pićima. Receptura za Coca-Colu je velika tajna. Svega nekoliko ljudi zna sve sastojke. Dakako, misteriju predstavlja SAMO EKSTRAKT. Voda, šećer, kofein, fosforna kiselina i još neki sastojci predstavljaju standardni dodatak, a to se dodaje i u mnogobrojna slična pića. Pa, što ima toliko loše u MALO VODE I ŠEĆERA? ZAR NIJE ISTINA DA SE OTOPLJENI ŠEĆER NE HVATA ZA ZUBE, PA NE MOŽE NI STVARATI ŠTETU POPUT NEKIH LJEPLJIVIH SLATKIŠA? Nažalost, slatka otopina rastvara zubnu caklinu jednako efikasno. A količine ovako unesenog šećera znaju biti enormne. PROSJEČNO DIJETE GODIŠNJE SE NAPUNI S 25 kg ŠEĆERA, SAMO KROZ GAZIRANA PIĆA. (Potrošnja je porasla za 50% u zadnjih 30 godina.) Četvero djece 100 kila. SIMPATIČAN PODATAK ILI RAZLOG ZA ALARM? Ponavljam, riječ je o prosjeku. Pojedinačne doze mogu biti i znatno veće. A šećer je samo jedan od razloga zašto su ovakva pića jedan od glavnih uzročnika zdravstvenih problema. Recimo, znate li što čini fosforna kiselina? Po svemu sudeći, UKLANJA KALCIJ IZ KOSTIJU. Kosti s manje kalcija podložnije su frakturama kasnije u životu. (O osteoporozi znate dosta, zar ne?) Fosfor je inače prirodno prisutan u nekim vrstama hrane, ali JOŠ VIŠE se dodaje kao aditiv. Nevolja s kola-pićima je da se ona najviše piju UPRAVO U DOBA KADA BI SE TREBALA STVARATI OPTIMALNA KOŠTANA MASA. Greške počinjene u ovom razdoblju kasnije se neće moći popraviti. Čak je i FDA izdala upozorenje o rizičnosti velikog unosa fosfora. Ugroženost djevojčica je veća. Jedna studija s Harvarda je pokazala da su LOMOVI KOSTIJU KOD 14-GODIŠNJIH DJEVOJČICA, KOJE SE BAVE NEKIM SPORTOM, 6 PUTA ČEŠĆI AKO REDOVNO KORISTE GAZIRANA PIĆA u odnosu na one, koje ih ne koriste. Uz osiromašene kosti, gazirana pića dovode i do gojaznosti. Puno šećera i praznih kalorija rezultiraju čips-efektom. RAST KILAŽE I SMANJENI UNOS DRUGIH, PUNO KORISNIJIH NAMIRNICA. Današnja djeca i više od 50% potreba za vodom rješavaju putem gaziranih pića. Obično nauštrb voća. Slijedeći ovakve navike, GOMILAJU SE I EKSTRA KALORIJE. Zapravo, slatka pića mogu itekako zavarati. Ne podsjećaju na špek, a mnogi su spremni reći da je to VODA. S nešto dodataka, rekao bih. Opasnost od danas sve raširenije dječje gojaznosti povećava se za 60% ukoliko dijete pije 3 dl gaziranih pića dnevno. OBIČNA VODA NE DEBLJA. Paralelno s gojaznošću, raste i rizik od dijabetesa. Mene nešto jako zabrinjava. DRUŠTVENA KAMPANJA, KOJOM SE UKAZUJE NA ŠTETNOST NEKIH POSTUPAKA ILI NAMIRNICA, UPORNO ZAOBILAZI ODREĐENE KATEGORIJE. Ili ih barem djelomično zaobilazi. Naravno, štetne posljedice pušenja i prekomjernog alkohola ne treba posebno dokazivati i o tome znamo više-manje sve. (Gotovo) izostanak zdravstvene edukacije za preostali štetni spektar, u što uključujem i gazirana pića, otvara mnoga zanimljiva pitanja. Zašto se o tome u školama samo stidljivo progovara? Ako se i progovara. Nema karijesa bez šećera. Zar je i kofein dobar za djecu? A veza šećera i raka? Do čitanja...