U povijesti je već bilo znatno toplijih razdoblja, nego što je to danas. Recimo, vrlo toplo srednjevjekovno razdoblje prije 800 godina.
Izgleda da se propaganda oko globalnog zagrijavanja i ugljičnog dioksida zahuktava. O tome raspravlja UN, uključeni su poznati političari i druge medijske osobe. Moramo se pokrenuti, jer će nas ugljični dioksid uništiti, zar ne? Polarni medvjedi gube svoje stanište, ledenjaci propadaju, priobalja će uskoro biti potopljena. Da li smo na rubu toplinske katastrofe? Zapravo, ključna rečenica kod svega ovoga je sljedeća: trebamo DODATNO ULOŽITI, kako bi sačuvali Zemlju.
Prvo o famoznom ugljičnom dioksidu. Njegov atmosferski udjel je tek 0,037%. Najveći dio potječe od truljenja cjelokupne biljne mase i isparavanja svih oceana. Ljudski udjel, zbog sagorijevanja fosilnih goriva, u tom ionako sitnom udjelu je beznačajno malen. Teško bi ga mogli izmjeriti. (Efekt staklenika zapravo uzrokuje vodena para.) Dugoročno, razina ugljičnog dioksida u atmosferi pada već 4 milijarde godina. Nastavi li i dalje padati, biljke neće moći obavljati fotosintezu i izumrijet će sav život. Istina je, kada je klima toplija, u atmosferi je više ugljičnog dioksida. Zato jer ga oceani apsorbiraju više kada je voda hladna, a manje kada je topla. Dakle, toplija voda podrazumijeva da CO2 odlazi u atmosferu. Više CO2 u atmosferi je posljedica, a ne uzrok globalnog zagrijavanja. A sa tim zagrijavanjem varaju nas još više.
Razlog topljenja arktičkog leda nije bio globalno zatopljenje, već topla struja, koja je dopirala kroz Beringov prolaz. Ta struja mijenja smjer svakih tridesetak godina. Tako je od 2007. godine počela cirkulirati hladna voda i upravo od tada arktički led konstantno raste. Uz to, trenutno je morski led na Antarktici na rekordnim razinama od kada se provode mjerenja. Ali, globalno hlađenje počelo je i prije 2007., zbog promjena na Suncu. Naime, Sunčeva aktivnost trenutno je niska (bila je u maksimumu prije cca. 12 godina) i podsjeća na stanje od prije 300 godina, kada je nastupilo mini ledeno doba. Predstoje nam niže temperature, barem narednih 30 godina. Mislim da ćemo plakati za toplinom.
U povijesti je već bilo znatno toplijih razdoblja, nego što je to danas. Recimo, vrlo toplo srednjevjekovno razdoblje prije 800 godina (3 stupnja toplije nego danas) bilo je vrijeme obilja, a ne katastrofe. (Tada uopće nije bilo ledenjaka u Andama, ali je bilo vikinških farmi na Grenlandu.) Možemo se složiti da tada nije bilo automobila i drugih zagađivača. Drugim riječima, za zatopljenje nije bio zaslužan čovjek, odnosno CO2. Naravno da klimatske promjene postoje, ali to su prirodni oscilatorni procesi. Utjecaj čovjeka je minimalan. E, sada… Kao i sve drugo, i globalno zagrijavanje može se dobro unovčiti kroz raznorazne ekološke namete. Zbog toga su mnogi podaci oko trenutne klime čisti falsifikat ili barem manipulacija. Trenutno važi da se Zemlja još uvijek zagrijava, ali malo sporije. Je li to šala?