U povijesti je već bilo znatno toplijih razdoblja, nego što je to danas. Recimo, vrlo toplo srednjevjekovno razdoblje prije 800 godina.


Izgleda da se propaganda oko globalnog zagrijavanja i ugljičnog dioksida zahuktava. O tome raspravlja UN, uk­ljučeni su poznati političari i druge medijske osobe. Mo­ramo se pokrenuti, jer će nas ugljični dioksid uništiti, zar ne? Polarni medvjedi gube svoje stanište, ledenjaci pro­padaju, priobalja će uskoro biti potopljena. Da li smo na rubu toplinske katastrofe? Zapravo, ključna rečenica kod svega ovoga je sljedeća: trebamo DODATNO ULO­ŽITI, kako bi sačuvali Ze­m­lju.

Prvo o famoznom ugljič­nom dioksidu. Njegov atmosferski udjel je tek 0,037%. Najveći dio potječe od tru­ljenja cjelokupne biljne mase i isparavanja svih oceana. Ljud­ski udjel, zbog sagorijevanja fosilnih goriva,  u tom ionako sitnom udjelu je bez­načajno malen. Teško bi ga mogli izmjeriti. (Efekt staklenika zapravo uzrokuje vo­dena para.) Dugoročno, ra­zina ugljičnog dioksida u at­mosferi pada već 4 milijarde godina. Nastavi li i dalje pa­dati, biljke neće moći obav­ljati fotosintezu i izumrijet će sav život. Istina je, kada je klima toplija, u atmosferi je više ugljičnog dioksida. Zato jer ga oceani apsorbiraju više kada je voda hladna, a manje kada je topla. Dakle, toplija voda podrazumijeva da CO2 odlazi u atmosferu. Više CO2 u atmosferi je posljedica, a ne uzrok globalnog zagrijavanja. A sa tim zagrijavanjem varaju nas još više.

Razlog topljenja arktičkog leda nije bio globalno za­topljenje, već topla struja, koja je dopirala kroz Beringov prolaz. Ta struja mijenja smjer svakih tridesetak godina. Tako je od 2007. godine počela cirkulirati hladna voda i upravo od tada arktički led konstantno raste. Uz to, tre­nutno je morski led na An­tarktici na rekordnim razinama od kada se provode mje­renja. Ali, globalno hlađenje počelo je i prije 2007., zbog promjena na Suncu. Naime, Sunčeva aktivnost trenutno je niska (bila je u maksimumu prije cca. 12 godina) i pod­sjeća na stanje od prije 300 godina, kada je nastupilo mi­ni ledeno doba. Predstoje nam niže temperature, barem narednih 30 godina. Mislim da ćemo plakati za toplinom.

U povijesti je već bilo znatno toplijih razdoblja, nego što je to danas. Recimo, vrlo to­plo srednjevjekovno razdob­lje prije 800 godina (3 stupnja toplije nego danas) bilo je vrijeme obilja, a ne katastrofe. (Tada uopće nije bilo ledenjaka u Andama, ali je bilo vi­kinških farmi na Grenlandu.) Možemo se složiti da tada nije bilo automobila i drugih zagađivača. Drugim riječima, za zatopljenje nije bio zas­lužan čovjek, odnosno CO2. Naravno da klimatske promjene postoje, ali to su prirodni oscilatorni procesi. Utjecaj čovjeka je minimalan. E, sada… Kao i sve drugo, i glo­balno zagrijavanje može se dobro unovčiti kroz raznorazne ekološke namete. Zbog toga su mnogi podaci oko trenutne klime čisti falsifikat ili barem manipulacija. Tre­nutno važi da se Zemlja još uvijek zagrijava, ali malo spo­rije. Je li to šala?

Prijavite se na besplatni newsletter: 
[email protected]
Novosti iz svijeta zdravlja, alternativne medicine i zdrave prehrane, sve na jednom mjestu!