18.04.2002.
Guma glavu čuva
Davno su prošla vremena kad smo, na tada nove i izglancane stojadine stavljali Tigrice ili Trajalke. U ono vrijeme to su bile najzastupljenije marke, jer je stara Yuga štitila svoju proizvodnju. Tko je imao Semperitke ili Michelin gume, smatralo se, ima vezu na granici, pa nije platio visoku carinu. No, snalazilo se na sve načine, pa su polako, zbog svoje očajne kvalitete, domaće gume gotovo izgubile tržište, bar što se tiče dijelova zemlje koji su gravitirali Italiji ili Austriji. Za današnje genaracije mladih vozača, gotovo da nije moguće shvatiti da je tako doista bilo, i da su one gume "držale" cestu kao da su od plastike.Danas, hvala Bogu, samo je uvjet imati novac i biraj brate što god hoćeš. Deseci marki, vrsta, kvaliteta i cijena. Koje izabrati, najčešće je pitanje vozača. Dok neki misle da je najbolje staviti onu marku koja je bila na novom vozilu, drugi se iz raznih razloga odlučuju za druge kombinacije. Svaki prodavač će hvaliti onu gumu koju prodaje, ali je bitno znati da danas loše gume, u pravilu nema. No kao i pred svaki drugi proizvod i pred gume se stalno postavljaju novi zahtjevi. Ona mora biti dobra i na suhom i na mokrom, dobro ležati na cesti, ne smije se lako probušiti i mora imati povoljnu cijenu. Svakako da je to teško postići, ali konkurencija ne spava. Dovoljno je da jedan proizvođač proizvede gumu koja će imati neke odmake od standarda, svi moraju hvatati ritam, inače prodaja pada. I ne samo to. Prilikom konstrukcije novoga modela, mora ponuditi i neka poboljšanja, ako želi zadržati kupce. Danas već nije nikakava novost da postoje gume koje smanjuju potrošnju goriva, ne za litre, ali u paničnim pokušajima da potrošnja na vozilima bude čim manja, i mali postotak je dovoljan. Nekada su vozači sa sobom nosili zakrpe za gume i ljepila, i krpali gume po cesti. U ovo vrijeme to je smiješno i pomisliti, kad je kvaliteta puno veća, postoje i sprejevi koji će za trideset sekundi zakrpati gumu bez skidanja. No i sprejevi polako postaju nepotrebni jer su neka nova vozila već opremljena gumama koje i nakon bušenja prelaze još pedesetak kilometara i to brzinom do šezdeset kilometara na sat. Upravo zbog takvih kvaliteta, rezervna guma više neće biti potrebna. Još kad bi izmislili gumu koja se neće trošiti, bilo bi super, jer je ipak najveći izdatak na automobilu, što se potrošnih dijelova tiče, kupnja novih guma. No, ne veselite se, tako nešto sigurno se neće brzo dogoditi, jer bi proizvođači ostali bez posla. A sada rade punom parom, jer se gume, zavisno od načina vožnje i korištenja automobila, trebaju mijenjati svakih četrdeset do pedeset tisuća kilometara. Ako netko voli sportsku vožnju i plač guma na semaforu prilikom kretanja, period zamjene bit će puno kraći. I stajanjem vozila, gume gube kvalitetu, naročito ako auto stalno stoji u istoj poziciji, a tlak u gumi nije dovoljan. Tada se guma deformira, i može izavati probleme u vožnji u smislu vibracije volana na brzini oko osamdeset kilometara na sat. Trenutno pomaže gumar, koji je balansira, ali ako ga često morate posjećivati za istu stvar, bolje je zamjenite, jer se nešto događa u strukturi materijala i takva guma više nije sigurna. Nikad se ne mijenja samo jedna guma, nego uvijek u paru, bez obzira na stanje one koju smatramo ispravnom.
Osim normalne vožnje, za što veću trajnost i dobro držanje ceste, važan je tlak u gumi. Novija, skuplja vozila, već imaju instrumente u kabini koji pokazuju vrijednost u svakoj gumi. I to govori u prilog činjenici koliko je to bitno. Već samo odstupanje od 0,2 bara, mijenja vozne karakteristike automobila i do dvadeset posto, a ako tome pridodamo postoke neispravnih amortizera i ovjesa, naš se auto u nepredvidljivoj situaciji može ponašati kao barka na vjetru. Primjetite li da vas u vožnji na pravcu vuče u stranu, najprije provjerite tlak. Ako je to u redu, provjerite zazore u ovjesu. Bude li i to uredno, obavezno centrirajte prednji ovjes, jer će se guma početi trošiti neravnomjerno, s vanjske ili unutrašnje strane, a onda je možete baciti. Ako je guma više potrošena po sredini ili isto potrošena na vanjskom i unutrašnjem dijelu, a sredina je u redu, nešto ne štima s vašim podacima o tlaku. Pogledajte još jednom u servisnu knjižicu ili navratite do prvog gumara da vam otkrije tajnu.
Izdvojeni članci
Sezonska kuhinja
Preokrenuti bezglutenski tart od kupusa i mrkve
Evo kako možete pripremiti jednostavan zdravi tart koji je prikladan i za one osjetljive na gluten
Sezonska kuhinja
Tagliatelle od kestena
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje prirodno ne sadrži gluten pa ga možete koristiti u bezglutenskim kolačima, palačinkama, kruhu ili pecivima. Može se koristiti i za pripremu tagliatella, njoka ili palente.
Sezonska kuhinja
Brownie od rogača
Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je zimzelena voćka iz porodice mahunarki koja raste kao samoniklo stablo, a potječe iz Sirije i Palestine. Ime mu dolazi od grčke riječi keras, što znači rog (zbog oblika mahune)