• Odgovorna Vlada ne bi smjela bježati od promjene zakona kojim se definira rashodna strana proračuna, upozorava Rohatinski te dodaje da činjenicu kako je propisima unaprijed zadano 87 posto proračuna treba riješiti promjenom propisa u Saboru

U posljednje vrijeme, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nekoliko puta se istaknuo svojim izjavama u medijima.

Guverner optužuje državu za napuhavanje balona na tržištu kapitala, čiji model poticanja dioničkog tržišta je doveo do zarade za male dioničare pred izbore, što je utjecalo na političke preferencije, ali je i prouzročilo pucanje balona jer su građani umjesto štednje u bankama preferirali nesigurnost burze.
Odgovornost za napuhavanje balona Rohatinski širi i na fondovsku industriju, koja je "u takvim poslovima ostvarivala veliku zaradu".

S druge strane, guverner hvali smjer djelovanja Vlade Jadranke Kosor no kritičan je prema intenzitetu za koji tvrdi da je ovisan o odnosu političkih snaga, a on koči brže i radikalnije promjene.

Predsjednici Vlade Jadranki Kosor predlaže preraspodjelu svih stavki proračuna i racionalizaciju svih troškova osim najnužnije socijale i investicija koje daju brzi povrat.

Odgovorna Vlada ne bi smjela bježati od promjene zakona kojim se definira rashodna strana proračuna, upozorava Rohatinski, te dodaje da činjenicu kako je propisima unaprijed zadano 87 posto proračuna treba riješiti promjenom propisa u Saboru, a ne koristiti tu činjenicu kao izgovor za nedjelovanje.

Rohatinski priznaje da je potražnja države za financiranjem na domaćem tržištu manja od očekivanja te kako HNB neće u skorije vrijeme povećavati likvidnost u sustavu ublažavanjem  mjera monetarne politike jer se nakon uvođenja kriznog poreza proračun punio iznad očekivanja, a tome je vjerojatno pridonijela i turistička sezona.

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj, prema ocjeni HNB-a, 2010. određivat će ekonomska stagnacija u eurozoni i zemljama regije, glavnim trgovačkim partnerima Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita, ali i nastavak visoke ovisnosti o eksternim izvorima financiranja.

Naime,  država 2010. treba otplatiti gotovo 10 milijardi eura dospjelih obveza, a doda li se tome i iznos potreban za financiranje fiskalnog deficita, potreba za dodatnim stranim zaduženjem u 2010. iznosi oko 13 milijardi eura, stoga ne čudi kad guverner najavljuje kako će dogodine zaduženje države narasti na 100 % BDP-a.