Nedostatan san ili njegova loša kvaliteta mogu imati vrlo ozbiljne posljedice. Mnoge su studije pokazale da može imati negativno djelovanje na radnu sposobnost i pažnju. Čak i ako se spava samo sat i pol manje nego je potrebno, pažnja je tijekom dana smanjena za otprilike jednu trećinu. Pretjerana pospanost tijekom dana otežava pamćenje, sposobnost razmišljanja i obrade informacija, te doprinosi povećanju rizika od ozljeda na radnom mjestu. U krevetu ne bi trebalo gledati televiziju, jesti ili raspravljati o emocionalnim pitanjima. On bi trebao služiti isključivo za spavanje i seks. U suprotnom se javljaju asocijacije koje krevet povezuju s drugim aktivnostima i često postaje teško zaspati. Za vrijeme spavanja potrebno je prigušiti zvukove i svjetlost, te izbjegavati odviše visoku ili nisku temperaturu. U tome pomaže korištenje čepića za uši, roleta na prozorima i električnog pokrivača, odnosno klima uređaja. Svakako je dobro izbjegavati konzumiranje tekućine nakon 20 sati uvečer, što će smanjiti broj buđenja po noći zbog mokrenja. Dnevno spavanje se ne preporuča, osim kratkog odmora od 10-15 minuta otprilike osam sati nakon buđenja. Međutim, ljudi koji teško usnu trebali bi u potpunosti izbjegavati dnevno spavanje. Nikotin je stimulant i svakako ga ne bi trebalo konzumirati, posebno neposredno pred spavanje ili prilikom buđenja po noći. Cigareta prije spavanja, iako se čini opuštajućom, zapravo to nije.Kofein je još jedan stimulant, a nalazi se u kavi, nekim gaziranim sokovima, čaju, čokoladi i različitim lijekovima koji se mogu dobiti bez liječničkog recepta. Kofein bi trebalo izbjegavati barem četiri do šest sati prije spavanja. Međutim, ljudi koji konzumiraju velike količine kofeina moraju paziti da ne smanje njegov unos odviše naglo, jer to može izazvati glavobolje, te tako onemogućiti san. Iako alkohol početno smiruje i može olakšati padanje u san, tijekom spavanja on se razgrađuje i izlučuje iz organizma, što često izaziva buđenje, noćne more i znojenje. Dakle, zajedno s nikotinom i kofeinom spada u skupinu koju treba izbjegavati. Lagani obrok može olakšati usnivanje, ali konzumiranje velikih količina hrane neposredno prije odlaska u krevet sigurno će loše utjecati na spavanje. Kao što je već rečeno, higijena spavanja znači određene postupke, navike i čimbenike okoline, a jedan od najvažnijih čimbenika okoline je krevet, odnosno madrac na kojem se spava. Nikada nije dosta govoriti o tome koliko dobar madrac utječe na kvalitetu spavanja, odnosno koliko problema i neugoda može izazvati loš i neprikladan madrac. Jedan od osnovnih simptoma je svakako bol u leđima. Očito je da pravilna higijena spavanja može imati izvanredno dobar učinak na kvalitetan san. Čovjek se treba buditi svjež, odmoran, spreman na sve aktivnosti koje dan pred njim nosi. Ukoliko to nije tako, svakako treba razmisliti o životnim navikama i okolini u kojoj se spava, ali treba imati na umu i to da mnogi ljudi godinama pate od poremećaja spavanja da toga nisu ni svjesni, a ti poremećaji smanjuju kvalitetu života, povećavaju rizik za nastanak mnogih oboljenja, otežavaju stanja od kojih ljudi pate, dovode do povećanja incidencije nesreća na poslu i u prometu, itd.