Hipohondrija je mentalni poremećaj koji je povezan s kroničnom anksioznošću za vlastito zdravlje. Zahvaća oko 3-14% opće medicinske populacije. Ti pojedinci su potpuno okupirani svojim tijelom te različitim pojavama na njemu
Normalno je i poželjno voditi brigu o svome zdravlju. No, kada ta zdrava navika prijeđe u opsesivni poremećaj, tada dolazimo na temu ovog članka. Riječ je o hipohondriji.
Povijesno gledajući, bolest je bila poznata još u doba grčke medicine te ju opisuje i Hipokrat. Sve do početka 19. stoljeća vjerovalo se da je uzrok bolesti smješten ispod rebrenih lukova (hipohondrium), odakle joj potječe i ime. Smatralo se da se u tom području stvara crna žuč, koja uzrokuje bolesti uma i tijela ako se proizvede u prevelikim količinama.
No, vratimo se u sadašnjost. Danas je poznato da je hipohondrija mentalni poremećaj koji je povezan s kroničnom anksioznošću za vlastito zdravlje. Zahvaća oko 3-14% opće medicinske populacije. Ti pojedinci su potpuno okupirani svojim tijelom te različitim pojavama na njemu. „Nevolje“ se množe iz dana u dan. Umjesto da na kašalj gledaju kao na prolazno čišćenje organizma, oni se ipak redovito odlučuju za patološku opciju. („Tu se sigurno radi o upali pluća ili karcinomu??“)
Stafilokok? AIDS? Ptičja gripa? Svaka beznačajna sitnica u tren se pretvara u smrtnu osudu. Negdje nešto buja, jesam li na rubu kraja? Za hipohondra tada počinje vožnja vrtuljkom. Redaju se specijalisti, ozbiljnih dijagnoza nema, a očaj je sve bliži. Tu i tamo uslijedit će i kakav pokušaj liječenja (štošta će trebati i platiti), prikupit će se i zavidna količina raznoraznih nalaza, ali izgleda da je sve uzalud. Željeni odgovori izostaju. Stanje se čak i pogoršava zbog koktela anksioznost+depresija, koji kad-tad nastupi tijekom tog užurbanog perioda. No, nije sve izgubljeno. Jednog dana će „zabrinuti pacijent“ možda i shvatiti da nije problem u uroti zastarjelih medicinskih pretraga protiv njega, već da je jedini problem u njegovoj glavi i načinu razmišljanja. Srećom, zabrinjavajući tijek misli možemo i mijenjati. Ako ne sami, onda uz pomoć stručnjaka - psihologa. To će nerijetko biti i ključ rješenja dugoročnih patnji.
Stoga, kada slijedeći put vidite neku čudnu mrlju na vašem tijelu, nemojte odmah panično početi pregledavati internet u potrazi za dijagnozom i nekim ne tako lijepim patogenim fotografijama. Najčešće je samo riječ o staračkoj pjegi! Radije izađite na sunce i akumulirajte još malo sunčeve energije za zimske dane dok ljeto još traje...
