• Rohatinski je naglasio da treba smanjiti javnu potrošnju, ističući da je krajnje vrijeme da Hrvatska nešto poduzme, jer samim ulaskom u EU neće riješiti svoje probleme, a bolni rezovi će s vremenom postati još bolniji

U nedavnom izlaganju guverner HNB-a Željko Rohatinski u Saboru nije štedio Vladu kritike, a izazvao je i reakcije javnosti pa i tržišta kapitala. Guverner je Vladi  poručio da otkucava vrijeme za bolne rezove.

Također, podnoseći izvješće o radu HNB-a u 2009., Rohatinski je podsjetio da je Hrvatska lani zabilježila prvi realni pad BDP-a od 1999., u iznosu od 5,8 posto. Oštri rezovi su nužni jer bi pad BDP-a mogao iznositi 1,5 posto, a ostanu li rashodi isti s obzirom na to da državni prihodi padaju četiri posto - državni će dug još narasti, što znači da će ove godine ministar financija računajući otplatu prijašnjih kredita morati za financiranje države osigurati 47 milijardi kuna, što je upola više nego 2009. godine.

Sve slabiji kreditni rejting Hrvatske prijeti rastom kamata na kredite, a ne krene li se u fiskalne prilagodbe, ugrožen je i tečaj kune.
Rohatinski je naglasio i da treba smanjiti javnu potrošnju, ističući da je krajnje vrijeme da Hrvatska nešto poduzme, jer samim ulaskom u EU neće riješiti svoje probleme, a bolni rezovi će s vremenom postati još bolniji.

Nagađa se također da će prihodi države u 2010. biti otprilike četiri posto niži od 2009. i, ako rashodi ostanu ovakvi kakvi su sada i kada se na njih dodaju državne garancije (za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima itd...), do tada će deficit države porasti sa 4,4 posto na 6,0 posto BDP-a.

Rohatinski je izjavio da povećanjem fiskalnog deficita povećavamo javni dug u odnosu na BDP te smatra da će on do kraja godine iznositi 48 posto BDP-a, a krajem 2009. bio je 40 posto.
Na izlaganje guvernera Rohatinskog osvrnuo se i analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić koji se slaže s procjenom guvernera Rohatinskog o padu BDP-a i nužnosti fiskalne prilagodbe prvenstveno kroz smanjenje rashoda. Šantić procjenjuje pad BDP-a od 1,4 posto kao posljedicu nepovoljne strukture BDP-a koja nema potencijala za rast jer se naslanja primarno na domaću potrošnju, što i nije samo pitanje krize na globalnoj razini. Da bi se otvorila nova radna mjesta, Hrvatskoj treba rast BDP-a od oko četiri posto, što teško možemo očekivati u srednjem roku bez obzira na ulazak u EU.

I tržište kapitala osjetilo je već negativne promjene pa su tako prošloga tjedna indeksi Crobex i  Crobex10 zabilježili pad. To je već treći tjedan zaredom kako cijene dionica padaju, pa su stigle na najniže razine u posljednjih 11 mjeseci.

Redovni promet dionicama je 7,5 milijuna manji nego tjedan dana prije.
Vidljivo je da se domaće tržište dionica nikako ne uspijeva stabilizirati, a zabrinjavajući su i podaci što u posljednje vrijeme prosječni redovni dnevni prometi vrlo često ne dosežu ni 10 milijuna kuna.
Bilo kako bilo, čini se da ćemo toplije prognoze jedino osjetiti u vremenskoj prognozi i na  temperaturi zraka, no nikako ne i u državnoj blagajni.

(Foto: Lider)