Voda je sjajan medij, posebice morska. Ljeto je pak idealno doba za iskoristiti sve blagodati vode. Nije da bi bilo loše kada bi u Rijeci bio još koji bazen, posebice zatvoreni, pa da možemo vodu koristiti i u zimskim mjesecima, no što je tu je. Navijamo za Mediteranske igre, pa se onda možda i to dogodi. Kod cijelog niza degenerativnih promjena na ljudskom tijelu, posebice sustavu za pokretanje preporučujemo kupanje u moru, bilo kao dio liječenja, bilo kao samostalnu aktivnost koja će polučiti neke rezultate u smislu smanjenja bolova i poboljšanja pokretljivosti. Posebice se preporučuje plivanje, iako sam mišljenja da plivanje nije uvijek i za svakoga, odnosno nije pogodno kod svih oboljenja. No, postoji jedna aktivnost koje se rijetko sjetimo dok smo na godišnjem odmoru, a to je hodanje u moru. Ne mislim ovdje hodanje tipa «Tom i Jerry», gdje obojica hodaju po morskom dnu duboko ispod površine, već hodanje po šljunkovitom ili betonskom plićaku, sa razinom vode od gležnjeva, pa sve do visine ramena. Kada plivamo, činimo to kompleksom pokreta ruku i nogu koji nas trebaju održati na površini. Ruke su obično u visini ramena, a u nekih stilova plivanja vrlo često i iznad te točke, što je veliko opterećenje za zglobove ramena i ne preporučuje se kod bolova ili drugih promjena u njemu. Isto tako pokreti koljena su većinom trzajnog tipa, tako da kod artroza plivanje neće postići smanjenje bolova ili kakvo drugo poboljšanje. Hodanje u vodi sasvim je druga priča. Kako smo na hodanje navikli, a ono je i naše najprirodnije kretanje, tako će voda kao otpor djelovati snažno na mišiće nogu u smislu njihova jačanja. No, kako pokreti trupa kod hodanja kroz vodu mijenjaju svoj smjer i snagu, tako će se blagotvorni učinak ove fizičke aktivnosti proširiti i na mišiće donjeg dijela leđa i trbuha. Ukoliko se hodanje izvodi po šljunku, uključuje se i trening balansa, te se s njim ubrzava i reakcija mišića pri stresu. A dobro je što se sva ta pozitivna djelovanja postižu već kod deset minuta hodanja na dan. Često smo skloni preporučivati plivanje kod svakojakih ozljeda i bolesti. No, pri tim preporukama isto tako često zaboravimo napomenuti što je dobro, a što nije dobro činiti od aktivnosti na moru u nekom konkretnom slučaju ili pri nekom konkretnom oboljenju. Tako mnogi bolesnici, u silnoj želji da si pomognu i smanje simptome, odmah u ranu jesen zatraže pomoć fizioterapeuta i to uglavnom zbog neadekvatne aktivnosti na moru. Rujan je upravo doba prave epidemije vratobolja, križobolja, bolova u koljenima i skočnim zglobovima, a posebno ramenima. Većina se tih slučajeva može direktno ili indirektno povezati sa plivanjem na moru. Stoga vam najtoplije savjetujem, nemojte činiti stvari za koje ste čuli da su pomogle nekome, već se prije odlaska na more konzultirajte sa fizioterapeutom. Čak i tada budite sasvim sigurni da ste savjete razumjeli i da ćete moći sami izvesti vježbe i aktivnosti u vodi kako ste se dogovorili sa vašim terapeutom. Tako ćete si osigurati dobar i ugodan godišnji odmor i boravak na moru i vjerojatno ugodniju jesen i zimu sa manje bolova i neugodnosti.