16.03.2006.
Igra brojeva
Dramatični zaokret! Korak od sedam milja! Da li je patnjama došao kraj? RAK PRED PORAZOM! Ovakve i slične parole preplavile su časopise prethodnih dana. Očito, nešto se događa. Američko udruženje za rak u određenim vremenskim intervalima izlazi s komentarima o preventivi, tretiranju i smrtnosti od raka. Najnoviji optimistički izvještaj ne razlikuje se puno od nekoliko prethodnih. Jedino što retorika pomalo prelazi u blagi neukus. Kao da vas netko uvjerava da nebo nije plavo. Istovremeno, pomama za pregledima svih vrsta nikada nije bila veća. Novi lijekovi nikada nisu bili skuplji. Usprkos svemu, REALNI POMACI MJERE SE U MIKRONIMA. Ako ih uopće i ima.Podaci, na kojima je baziran veliki optimizam, zapravo predstavljaju analizu uzroka smrti unutar američke nacije za 2003. godinu. Od raka je tada umrlo njih 556.902. Godinu dana ranije rak je odnio 557.272 života. Dakle, 370 žrtava manje, odnosno 0,066%, uspoređujemo li zadnja 2 izvještaja. Nastavi li se iskorjenjivanje istim tempom senzacionalne uspješnosti, RAK ĆE BITI PROŠLOST NEGDJE ZA 1500 godina. Uz to, pad broja umrlih odnosi se samo na muškarce. Istovremeno, smrtnost kod žena je povećana. No, to svakako nije vijest za naslovnice.
Istina je, neki pozitivni trendovi (kao i oni negativni) postoje već više godina. Tako je rak želuca u osjetnom opadanju još od 1930. godine. ALI TO NEMA GOTOVO NIKAKVE VEZE S POBOLJŠANIM DIJAGNOSTICIRANJEM ILI TRETMANOM. Osim radikalnog kirurškog zahvata u ranoj fazi bolesti, sve druge nade konvencionalne medicine predstavljaju čistu utopiju. Prema optimističnim procjenama, kemoterapija i zračenje nakon operacije produžavaju život za 9 mjeseci. Nažalost, nerijetko ga i skraćuju. Manje pobolijevanje od raka želuca može se relativno lako objasniti. To su bolji higijenski uvjeti u proizvodnji hrane, a i svijest o važnosti zdrave prehrane polako donosi plodove. Ali, PROGNOZA RAKA ŽELUCA U ISTOJ FAZI PROŠIRENOSTI DANAS SE NE RAZLIKUJE PUNO OD STANJA PRIJE PEDESETAK GODINA. Slično se može reći i za pad broja umrlih od raka pluća. Niti to nije rezultat boljeg liječenja. Znate, pušača je sve manje i tu je lako izvući jasan zaključak. Manje pušenja=manje raka pluća. Kao što, općenito, zdraviji život znači i manje bolesti. Nikada se nemojte uzdati u skupe mašine i nemojte očekivati da će vam nova tehnologija otkriti sve nevolje na vrijeme. To je loša orijentacija. Ono što će vam se često dogoditi je predijagnosticiranje, pa i detekcija pseudo-raka. To su sitne anomalije, koje vjerovatno nikada ne bi predstavljale problem, ALI MOŽDA HOĆE AKO IH POKUŠAVATE UKLONITI SVIM RASPOLOŽIVIM SREDSTVIMA. Psihički šok zbog predijagnosticiranja također nije zanemariv. Ima još jedan prilično bizaran uzrok za deklarirani pad broja umrlih od raka. SVE MANJE AUTOPSIJA. Prema jednoj studiji autopsija iz New Orleansa, kod 10% umrlih prisutan je vidljivi rak, koji nije utvrđen tijekom života. Kod više od pola ovakvih naknadno dijagnosticiranih slučajeva rak je bio i neposredni uzrok smrti. Prema ovoj studiji, razilaženje između kliničke dijagnoze i nalaza kod autopsije iznosi čak 44%. Drugim riječima, rak je daleko češći nego se to spominje u statistikama. Sitne prevare idu još dalje. Kada čovjek i umre od dokazanog raka, MOŽDA TO TAKO NEĆE BITI REGISTRIRANO. Kao uzrok smrti može se navesti i neka komplikacija karcinoma, npr. upala pluća. Smrt zbog preotrovnih citostatika također se ne pripisuje osnovnoj bolesti. Dakle, takvim i sličnim manipulacijama možete štošta frizirati, pa onda zasigurno nisu daleko ni senzacionalni uspjesi. Uostalom, mnogima nisu u interesu priče o neučinkovitim lijekovima ili sličnim poraznim rezultatima. Eh, kako je istina relativan pojam. Što je više novca u igri, to ju je teže shvatiti.
Izdvojeni članci
Imam parcijalnu rupturu ukrštenih ligamenata i manju povredu meniskusa, koliko je vremena potrebno da se to zaliječi? I na koji način?
Fizioterapeut
Pitanja čitatelja: Što nakon puknuća čašice koljena?
Prije dva dana kćerku mi je udario auto pri čemu je zadobila ozljedu napuknuća čašice na koljenu. Jučer je bila operacija. Što trebamo dalje da bi imala što manje posljedica?